U današnjem članku vam pišemo na temu jutarnjeg umora, mučnine i glavobolje koji se ponekad pogrešno predstavljaju kao sigurni znakovi raka ili metastaza. Ove tegobe najčešće imaju mnogo bezazlenije uzroke, ali ako se uporno vraćaju, pojačavaju ili dolaze zajedno s drugim neobjašnjivim promjenama, potrebno je razgovarati s ljekarom.
Mnogi ljudi se povremeno probude iscrpljeni, s blagom glavoboljom ili nelagodom u želucu. Loš san, dehidracija, stres, preskakanje obroka, virusna infekcija, migrena ili neželjeno djelovanje lijekova samo su neka od mogućih objašnjenja. Zbog toga jedan težak početak dana ne znači da osoba boluje od ozbiljne bolesti.
Važnije je pratiti da li se tegoba ponavlja, koliko dugo traje i mijenja li se s vremenom. Simptomi raka obično nisu specifični za samo jednu bolest, pa se dijagnoza nikada ne može postaviti na osnovu tri jutarnje smetnje. Cancer Research UK naglašava da većina osoba s mogućim simptomima neće imati rak, ali da uporne i neobjašnjive promjene ipak treba provjeriti jer rano otkrivanje može biti važno za liječenje. (Cancer Research UK)
Umor je jedan od općih simptoma koji se može javiti kod ljudi oboljelih od raka, ali i kod velikog broja drugih stanja. Obični umor uglavnom se povuče nakon kvalitetnog sna i odmora. Zabrinjavajuća iscrpljenost može trajati duže, otežavati obavljanje svakodnevnih obaveza i ne popravljati se ni kada se osoba dovoljno odmori.
Kod nekih karcinoma i tokom njihovog liječenja umor može biti povezan s anemijom, infekcijom, bolovima, smanjenim unosom hrane ili djelovanjem terapije. Međutim, jutarnja iscrpljenost mnogo češće dolazi zbog nesanice, psihičkog opterećenja, manjka željeza, problema sa štitnom žlijezdom ili drugih razloga koji nisu rak. Samo ljekarski pregled i odgovarajuće analize mogu pokazati šta se zaista događa.
Mučnina je također veoma nespecifična tegoba. Često je izazivaju problemi s probavom, infekcija, migrena, trudnoća, nizak šećer u krvi, anksioznost ili određeni lijekovi. NHS navodi da je mučnina česta i da u mnogim slučajevima prolazi sama, što pokazuje zašto je ne treba odmah povezivati s najtežim dijagnozama. (NHS)
Kod osoba koje već imaju dijagnosticiran rak, mučninu mogu izazvati sama bolest ili terapije poput hemoterapije i zračenja. Tumor mozga ili rak koji se proširio na mozak može povećati pritisak unutar lobanje, a tada se mučnina može javiti zajedno s glavoboljom, pospanošću, smetnjama vida, slabošću ili drugim neurološkim promjenama. Ipak, Cancer Research UK naglašava da je rijetko da mučnina bude jedini simptom tumora mozga. (Cancer Research UK)
Glavobolje su veoma česte i većinom nisu posljedica raka. Mogu nastati zbog napetosti, migrene, nedostatka sna, dehidracije, problema s vidom, povišene temperature ili dugog gledanja u ekran. Povremena jutarnja glavobolja zato sama po sebi ne govori da osoba ima tumor ili metastaze.
Više pažnje traži glavobolja koja je nova, postaje sve jača tokom nekoliko sedmica, budi osobu noću ili dolazi zajedno s povraćanjem, smetnjama vida, slabošću, promjenama ponašanja ili epileptičnim napadom. Glavobolja kao jedini simptom rijetko upućuje na tumor mozga, ali promjena njenog uobičajenog obrasca predstavlja razlog za medicinsku procjenu.
Kada se rak proširi na mozak, mogu se pojaviti jake glavobolje praćene mučninom, napadi, zbunjenost, promjene raspoloženja ili slabost ruke i noge. Širenje bolesti na jetru može izazvati mučninu, slab apetit, gubitak težine, bol s desne strane stomaka ili žutilo kože. To pokazuje da se metastaze ne prepoznaju na osnovu jednog općeg simptoma, već kroz širu kliničku sliku, pregled i dijagnostičke pretrage. (Cancer Research UK)
Pored dugotrajnog umora, mučnine i glavobolje, pažnju zaslužuju i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, krv u stolici ili mokraći, kvržica, kašalj koji ne prolazi, neobično krvarenje, trajna promjena rada crijeva, promjene na koži ili bol bez poznatog razloga. Ni jedan od tih simptoma samostalno ne potvrđuje rak, ali njegova upornost može biti razlog za pregled.
Osoba ne treba čekati da tegoba postane nepodnošljiva. Ako se određeni simptom ponavlja sedmicama, remeti normalan život ili se pogoršava, razumno je zakazati pregled kod porodičnog ljekara. Korisno je zapisati kada se tegoba pojavljuje, koliko traje, šta je pojačava i postoje li druge promjene. Takve informacije mogu pomoći ljekaru da odluči jesu li potrebne krvne analize, snimanje ili druga ispitivanja.
Hitnu pomoć treba potražiti kod iznenadne i izuzetno jake glavobolje, gubitka svijesti, prvog epileptičnog napada, nagle slabosti jedne strane tijela, problema s govorom, ozbiljne zbunjenosti ili naglog pogoršanja vida. Takvi simptomi ne moraju značiti rak, ali mogu ukazivati na stanje koje zahtijeva brzu medicinsku procjenu.
Najvažnije je izbjeći i paniku i zanemarivanje simptoma. Umor, mučnina i glavobolja veoma su česti i najčešće nisu znak metastaza. Kada su novi, uporni, sve izraženiji ili praćeni drugim neobjašnjivim promjenama, stručni pregled je sigurniji izbor od samostalnog postavljanja dijagnoze prema tekstovima na internetu.
