U današnjem članku vam pišemo na temu drhtanja ruku i razloga zbog kojih se ono može pojaviti. Taj simptom je često prolazan i bezazlen, ali ponekad pokazuje da organizmu treba odmor ili da je vrijeme za razgovor s ljekarom.
Gotovo svakome se ponekad dogodi da primijeti blago podrhtavanje prstiju ili šake. Ruka može zadrhtati dok osoba drži šolju, koristi pribor za jelo, piše poruku ili pokušava obaviti neki precizan posao. Takav trenutak lako izazove strah, naročito kada se pojavi neočekivano, ali samo drhtanje ruku ne znači automatski da postoji ozbiljna bolest.
Blago podrhtavanje prisutno je kod svih ljudi, iako ga većina uglavnom ne primjećuje. Ono može postati vidljivije nakon neprospavane noći, tokom napornog dana ili u trenucima nervoze. Stres, umor, anksioznost, ljutnja, izrazita hladnoća ili toplota mogu pojačati tremor. Sličan efekat kod nekih ljudi imaju kofein, pušenje i alkohol, navodi britanska zdravstvena služba NHS.
Osoba koja je popila nekoliko šoljica kafe može primijetiti da joj se prsti tresu više nego inače. Isto se može dogoditi nakon energetskog napitka, velikog fizičkog napora ili dugog perioda bez odmora. U tim slučajevima podrhtavanje se najčešće smanjuje kada se tijelo odmori, kada osoba ograniči kofein ili kada prođe napeta situacija.
Ponekad se tresenje može pojaviti i ako je osoba dugo bila bez hrane, naročito ako ga prate znojenje, slabost, glad, vrtoglavica ili osjećaj zbunjenosti. Ipak, nije dobro svaki tremor odmah pripisati padu šećera niti samostalno postavljati dijagnozu. Ako se takve epizode ponavljaju, posebno kod osobe koja ima dijabetes ili koristi određenu terapiju, potrebno je potražiti medicinski savjet.
Važnije od samog intenziteta drhtanja jeste njegov obrazac. Korisno je obratiti pažnju na to kada se javlja, koliko traje i da li zahvata jednu ili obje ruke. Ljekaru također može biti značajno da zna pojavljuje li se tremor dok su ruke opuštene ili tek tokom pisanja, držanja predmeta i drugih pokreta.
Jedan od mogućih uzroka učestalog podrhtavanja jeste esencijalni tremor. On se obično jasnije primjećuje tokom određenih radnji, poput podizanja čaše, sipanja vode ili korištenja kašike. Kod nekih osoba sličan problem postoji i kod drugih članova porodice, zbog čega je porodična zdravstvena historija važan dio razgovora s ljekarom.
Ljudi se vremenom mogu nesvjesno prilagoditi podrhtavanju. Počinju držati čašu objema rukama, izbjegavaju pisanje pred drugima ili sporije obavljaju sitne i precizne zadatke. Iako tremor ne mora biti opasan, pregled je opravdan ako počne ometati jelo, pisanje, oblačenje, rad ili druge svakodnevne aktivnosti.
Neki lijekovi također mogu izazvati ili pojačati podrhtavanje. Zbog toga je važno ljekaru reći koje lijekove, dodatke prehrani i stimulanse osoba koristi. Propisanu terapiju ne treba prekidati na svoju ruku, čak ni kada se sumnja da je povezana sa simptomom. Ljekar može procijeniti treba li promijeniti dozu, zamijeniti lijek ili potražiti drugi uzrok.
Uporno drhtanje ponekad može biti povezano s radom štitne žlijezde, neurološkim stanjima ili drugim zdravstvenim problemima. To ipak ne znači da svaka osoba kojoj se tresu ruke ima Parkinsonovu bolest ili neku drugu tešku dijagnozu. Tremor ima mnogo mogućih uzroka, pa se njegovo značenje ne može pouzdano odrediti samo prema jednom znaku.
Na pregledu ljekar može pitati kada je simptom počeo, šta ga pogoršava i postoje li druge promjene. Može posmatrati ruke tokom mirovanja i pokreta, provjeriti snagu, koordinaciju i reflekse te, ako je potrebno, predložiti krvne pretrage ili pregled specijaliste. Cilj pregleda nije odmah pronaći najtežu bolest, već utvrditi najvjerovatniji razlog podrhtavanja.
Posebno je važno reagovati kada se uz tremor pojave drugi neurološki simptomi. Ako se iznenada jave spuštena jedna strana lica, slabost ili utrnulost jedne ruke, otežan ili nerazumljiv govor, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. To mogu biti znakovi moždanog udara, čak i ako se nakon kratkog vremena povuku, upozorava NHS.
Hitnu procjenu zahtijevaju i iznenadno drhtanje praćeno gubitkom svijesti, jakom zbunjenošću, ozbiljnim problemom s ravnotežom, novom slabošću tijela ili veoma jakom glavoboljom. U takvoj situaciji ne treba čekati da simptomi sami nestanu niti voziti osobu bez stručnog savjeta.
Ako nema hitnih znakova, korisno je nekoliko dana voditi jednostavne bilješke. Osoba može zapisati vrijeme pojave tremora, koliko je trajao, šta je prethodno jela i pila, koliko je spavala i je li bila pod stresom. Može zabilježiti i da li se drhtanje pojavilo u mirovanju ili tokom neke aktivnosti. Takve informacije ljekaru često pružaju jasniju sliku od općenitog opisa da se ruke „ponekad tresu“.
Do pregleda može pomoći smanjenje kofeina, redovniji san, dovoljno obroka i odmora te umjerena fizička aktivnost. Tehnike sporog disanja i opuštanja mogu ublažiti tremor koji se pojačava u stresnim situacijama. Alkohol se ne treba koristiti kao način smirivanja ruku, jer može stvoriti dodatne probleme i ne rješava uzrok simptoma.
