U današnjem članku vam donosimo pregled načina na koje kupanje u moru, plivanje i boravak uz obalu mogu uticati na fizičko i psihičko stanje. Morska voda sadrži različite soli i minerale, dok kretanje kroz vodu aktivira veliki broj mišića bez snažnog opterećenja zglobova. U nastavku saznajte zbog čega se mnogi poslije boravka na moru osjećaju odmornije, ali i koje zdravstvene tvrdnje o morskoj vodi treba prihvatiti s oprezom.
More se tradicionalno povezuje s odmorom, oporavkom i osjećajem slobode. Već nakon nekoliko dana provedenih uz obalu mnogi primjećuju da lakše zaspu, više se kreću i manje razmišljaju o problemima koji ih prate tokom radne godine. Ipak, takav osjećaj najčešće ne nastaje zbog jednog čudesnog sastojka u morskoj vodi.
Na organizam istovremeno djeluju plivanje, šetnja, boravak na otvorenom, promjena svakodnevne rutine i više vremena provedenog u prirodi. Zbog toga je teško odvojiti uticaj same slane vode od svih drugih elemenata odmora. More može podržati zdravije navike i doprinijeti boljem osjećaju, ali ne može zamijeniti propisanu terapiju, pregled ili savjet ljekara.
Najveća korist često dolazi od kretanja, a ne od soli
Morska voda sadrži natrij, magnezij, kalcij, kalij i druge minerale, ali to ne znači da ih ljudski organizam tokom kupanja upija u količinama dovoljnim za liječenje nedostatka ili bolesti. Osoba kojoj laboratorijski nalazi pokažu manjak nekog minerala ne bi trebala očekivati da će problem riješiti kupanjem.
Mnogo uvjerljivije objašnjenje koristi mora nalazi se u fizičkoj aktivnosti. Plivanje uključuje ruke, noge, leđa i mišiće trupa, dok voda istovremeno pruža otpor svakom pokretu. Čak i sporije plivanje ili hodanje kroz plićak mogu predstavljati umjerenu aktivnost.
Zbog uzgona tijelo u vodi djeluje lakše. Zglobovi ne nose isto opterećenje kao prilikom trčanja ili određenih vježbi na čvrstoj podlozi, pa plivanje mnogima odgovara kao aktivnost s manjim udarnim opterećenjem. NHS među takve aktivnosti ubraja plivanje i vodeni aerobik, ali osobama sa zdravstvenim tegobama preporučuje da intenzitet prilagode vlastitom stanju i po potrebi se posavjetuju s ljekarom ili fizioterapeutom. NHS – fizička aktivnost i njene koristi
Redovno kretanje doprinosi kondiciji, snazi i održavanju pokretljivosti. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da fizička aktivnost ima značajne koristi za tjelesno i mentalno zdravlje te može smanjiti simptome anksioznosti i depresije. Zato dio poboljšanja koje ljudi pripisuju moru vjerovatno proizlazi iz toga što na odmoru više plivaju, hodaju i borave izvan zatvorenog prostora. Svjetska zdravstvena organizacija
More, dakle, nije posebna terapija za mišiće i zglobove, ali pruža okruženje u kojem se neke vrste kretanja mogu izvoditi ugodnije. Osoba koja dugo nije bila aktivna ipak treba početi postepeno. Duboka voda, valovi i struje nisu pogodno mjesto za testiranje vlastite kondicije.
Kako morska voda djeluje na kožu
Slana voda može privremeno ukloniti masnoću i nečistoće s površine kože, a sitni pijesak djelovati poput mehaničkog pilinga. Nakon kupanja koža zbog toga ponekad izgleda glađe i čišće. Kod pojedinih ljudi s masnijom kožom kratkotrajno isušivanje može djelovati prijatno.
Međutim, više soli ne znači automatski i zdraviju kožu. Dug boravak u vodi može ukloniti dio prirodnih masnoća koje čuvaju kožnu barijeru. Kada se tome dodaju sunce, vjetar i često tuširanje, mogu se pojaviti zatezanje, perutanje i iritacija.
Osobe s ekcemom ili drugim kožnim oboljenjima nemaju svi istu reakciju. Nekima kupanje u moru prija, dok kod drugih sol izaziva peckanje i pogoršanje crvenila, naročito ako je koža ispucala ili izgrebana. Dokazi da obična morska voda liječi ekcem nisu dovoljno snažni da bi se kupanje moglo preporučivati kao zamjena za dermatološku terapiju.
Praktična njega nakon izlaska iz mora veoma je jednostavna: kožu treba isprati čistom vodom, nježno osušiti bez grubog trljanja i nanijeti hidratantni preparat ako postoji sklonost isušivanju. Američka akademija za dermatologiju sličan pristup preporučuje osobama s ekcemom nakon plivanja – ispiranje kože i brzo nanošenje hidratantne kreme pomažu u očuvanju njene zaštitne barijere. Američka akademija za dermatologiju
Poseban oprez potreban je kod otvorenih rana. Rašireno vjerovanje da slana voda automatski dezinficira svaku posjekotinu nije tačno. More nije sterilno i u njemu mogu živjeti bakterije sposobne izazvati ozbiljnu infekciju.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje izbjegavanje slane i bočate vode kada osoba ima otvorenu ranu. Ako se kontakt ne može izbjeći, rana treba biti zaštićena vodootpornim zavojem. Oprez je posebno važan kod ljudi s oslabljenim imunitetom, hroničnim bolestima jetre i drugim stanjima koja povećavaju mogućnost komplikacija. CDC – sprečavanje infekcija bakterijama roda Vibrio
Da li morski zrak zaista „čisti pluća“?
Šetnja uz obalu mnogima pruža subjektivan osjećaj lakšeg disanja. Vazduh uz more može imati manje određenih kopnenih zagađivača nego zrak u prometnom gradskom centru, ali njegova kvaliteta zavisi od konkretne lokacije, vremena, saobraćaja, industrije i brojnih drugih faktora.
Tvrdnja da udisanje morskog zraka čisti pluća ili liječi astmu, bronhitis i alergije previše je pojednostavljena. Sitne čestice koje nastaju raspršivanjem vode nisu isto što i medicinski pripremljena fiziološka otopina, a boravak na plaži nije zamjena za inhalator niti za terapiju koju je propisao ljekar.
