U današnjem članku vam pišemo na temu znakova koji mogu ukazivati na probleme s bubrezima. Umor, svrab kože, bol u slabinama i visok krvni pritisak često djeluju bezazleno, ali ponekad mogu biti način na koji tijelo upozorava da mu je potrebna pomoć.
Bubrezi su organi o kojima većina ljudi ne razmišlja sve dok se ne pojave ozbiljnije tegobe. Oni svakoga dana filtriraju krv, izbacuju nepotrebne i štetne materije, regulišu količinu tečnosti u organizmu i pomažu u održavanju normalnog krvnog pritiska. Također učestvuju u proizvodnji hormona potrebnih za stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Problem je u tome što se poremećaji njihovog rada mogu razvijati veoma sporo. Organizam neko vrijeme uspijeva nadoknaditi smanjenu funkciju bubrega, pa osoba može živjeti bez izraženih simptoma. Kada se jasni znakovi konačno pojave, funkcija bubrega ponekad je već znatno oslabljena. Upravo zbog toga hronična bolest bubrega često se opisuje kao tiho stanje koje zahtijeva posebnu pažnju.
Jedan od mogućih znakova jeste dugotrajan umor koji ne prolazi ni poslije odmora. Osoba može imati osjećaj da nema dovoljno snage za svakodnevne obaveze, te može postati blijeda, pospana ili sklona vrtoglavicama. Razlog ponekad leži u slabijem stvaranju eritropoetina, hormona koji bubrezima pomaže da podstaknu proizvodnju crvenih krvnih zrnaca.
Kada nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca, može se razviti anemija. Tada organi i tkiva ne dobijaju dovoljno kisika, zbog čega se pojavljuju slabost, zadihanost i manjak energije. Naravno, umor sam po sebi ne znači da je riječ o bolesti bubrega, jer ga mogu izazvati brojne druge okolnosti. Ipak, kada traje dugo i javlja se uz druge promjene, ne bi ga trebalo zanemariti.
Mučnina, povraćanje i gubitak apetita također mogu pratiti ozbiljnije smanjenje bubrežne funkcije. Ako bubrezi ne uklanjaju dovoljno otpadnih materija iz krvi, njihovo nakupljanje može utjecati na probavu i opće stanje. Osoba može izgubiti želju za hranom, osjećati neprijatan okus u ustima ili početi gubiti tjelesnu težinu bez jasnog razloga.
Uporan svrab kože još je jedan simptom koji zaslužuje pažnju. Mnogo češće nastaje zbog suhe kože, alergije ili nekog dermatološkog problema, ali kod osoba s ozbiljnijim oboljenjem bubrega može biti povezan s poremećenom ravnotežom minerala i nakupljanjem neželjenih materija u organizmu. Posebno je važno provjeriti svrab koji traje dugo, nema vidljiv uzrok i pojavljuje se zajedno s umorom, oticanjem ili promjenama mokrenja.
Urin može otkriti mnogo toga o stanju organizma. Neobično pjenast urin može ukazivati na prisustvo proteina, dok krv u mokraći uvijek zahtijeva medicinsku procjenu. Znakovi za provjeru su i učestalo noćno mokrenje, naglo smanjenje količine urina, peckanje, promjena boje ili osjećaj da se mokraćni mjehur ne prazni potpuno.
Otoci oko očiju, na šakama, stopalima ili člancima također se mogu pojaviti kada tijelo zadržava višak tečnosti. Ipak, ni oni nisu vezani isključivo za bubrege, jer mogu pratiti bolesti srca, krvnih sudova, jetre ili druga stanja. Zbog toga se pravi uzrok ne može utvrditi samo posmatranjem simptoma.
Bol u leđima često izaziva najveću zabrinutost. Ljudi je brzo povežu s bubrezima, iako najveći broj bolova u donjem dijelu leđa nastaje zbog mišića, kičme, nepravilnog sjedenja ili fizičkog napora. Bol koji bi mogao biti povezan s bubrezima obično se osjeća u predjelu slabina, sa strane leđa ispod rebara, a može ga pratiti temperatura, mučnina, peckanje pri mokrenju ili krv u urinu.
Važna je i povezanost bubrega s krvnim pritiskom. Dugotrajno povišene vrijednosti mogu oštetiti sitne krvne sudove koji hrane bubrege. Istovremeno, slabija funkcija bubrega može otežati regulisanje pritiska, pa tako nastaje krug u kojem jedno stanje pogoršava drugo. Krvni pritisak koji je stalno visok ili se teško kontroliše ne treba posmatrati kao bezazlenu pojavu.
Posebno oprezne trebaju biti osobe koje imaju dijabetes, bolesti srca, visok pritisak ili slučajeve bubrežnih oboljenja u porodici. Dodatno opterećenje mogu predstavljati i pojedini lijekovi, naročito sredstva protiv bolova koja se često uzimaju bez savjeta ljekara. To ne znači da propisanu terapiju treba samostalno prekidati, nego da svaki lijek treba koristiti odgovorno.
Funkcija bubrega najčešće se provjerava jednostavnim analizama krvi i urina. Vrijednost kreatinina pomaže u procjeni eGFR-a, odnosno sposobnosti bubrega da filtriraju krv. Analiza urina može pokazati postoje li proteini, krv ili druge promjene koje zahtijevaju dodatne preglede.
Krv u mokraći, naglo smanjeno mokrenje, jaki otoci, otežano disanje, visoka temperatura uz bol u slabinama ili iznenadno pogoršanje stanja zahtijevaju što bržu procjenu zdravstvenog radnika. Simptomi navedeni u tekstu nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze, ali mogu biti važan podsjetnik da se promjene koje traju ne ignorišu. Pravovremeni pregled i osnovne analize često omogućavaju da se problem otkrije ranije, dok još postoji više mogućnosti za očuvanje funkcije bubrega.
