U današnjem članku vam donosimo praktične savjete za ponovno korištenje gredica nakon vađenja luka i bijelog luka. Umjesto da zemlja do narednog proljeća ostane prazna, na istoj površini moguće je uzgojiti salatu, rukolu, rotkvice, špinat, blitvu, ciklu ili druge kulture koje imaju kraći period razvoja.
Izbor ipak ne treba zasnivati na obećanju da će povrće zbog prethodnog usjeva postati „ekstra veliko“. Konačan rezultat zavisi od vremena sjetve, sorte, stanja zemljišta, dostupne vlage, prihrane i datuma prvog jesenskog mraza. Posebno je važno ne vraćati luk, bijeli luk i druge biljke iz iste porodice odmah na istu gredicu.
Berba luka i bijelog luka obično ostavlja slobodan prostor u periodu kada je pred vrtlarima još nekoliko toplih mjeseci. Ako su glavice izvađene tokom juna ili početkom jula, preostaje dovoljno vremena za novu kulturu. Čak i nakon kasnije berbe mogu se sijati pojedine vrste lisnatog povrća koje dobro podnose svježije dane.
Takav način korištenja prostora poznat je kao sukcesivna sjetva. Ideja je jednostavna: nakon završetka jedne kulture na isto mjesto dolazi druga, čiji se razvoj može završiti prije zime ili nastaviti pod određenom zaštitom.
To omogućava da mala bašta pruži više od jedne berbe u sezoni. Međutim, novu sjetvu ne treba započeti bez pregleda gredice i osnovne pripreme zemljišta.
Lukovice tokom razvoja koriste vodu i hranjive materije, ali nije tačno da nakon njih tlo nužno postaje potpuno iscrpljeno. Stanje zavisi od početne plodnosti, ranije prihrane, količine organske materije i načina navodnjavanja.
Nakon vađenja biljaka potrebno je ukloniti oštećene glavice, bolesne ostatke i veće korove. Zemlja se zatim može plitko prorahliti, bez nepotrebnog dubokog prevrtanja slojeva.
Ako je tlo siromašno i tvrdo, može mu se dodati manja količina zrelog komposta. Svježi stajnjak neposredno prije sjetve brzih lisnatih kultura uglavnom nije praktičan izbor jer može biti prejak, povećati rizik od problema i potaknuti pretjeran rast na račun kvaliteta.
Najvažnije je izbjegavati ponavljanje iste biljne porodice
Luk, bijeli luk, poriluk, vlasac i srodne vrste pripadaju istoj biljnoj grupi. Njihovo uzastopno uzgajanje na istoj površini može pogodovati zadržavanju problema koji napadaju upravo te kulture.
Ako su na prethodnom usjevu primijećeni trulež, slab rast, mrlje, deformacije ili napad štetnika, novu biljku iz iste porodice ne bi trebalo saditi na tom mjestu. Bolesne ostatke ne treba ostavljati u gredici niti ih stavljati u obični kompost ako nije sigurno da će proces uništiti uzročnike bolesti.
Kod sukcesivne sjetve praktično je ne zasijati svu salatu ili rukolu istog dana. Novi manji red može se sijati u razmacima od dvije do tri sedmice, čime se izbjegava situacija u kojoj cijeli usjev sazrije odjednom. Lisnate kulture često su spremne za mladu berbu već nakon 30 do 40 dana, zavisno od vrste i uslova. Illinois Extension – sukcesivna sjetva lisnatog povrća
Ako je gredica oslobođena veoma kasno i nema dovoljno vremena ni za jednu željenu povrtlarsku kulturu, prostor ne mora ostati nezaštićen. Može se razmotriti odgovarajući pokrovni usjev ili prekrivanje zemlje organskim malčem.
Pokrovni usjevi štite površinu od erozije, mogu smanjiti rast korova i doprinijeti organskoj materiji. Pri izboru se opet mora voditi računa o biljnoj porodici, terminu sjetve i planu za narednu godinu.
Najsigurniji izbor nakon luka i bijelog luka nisu kasno posijani paradajz, bundeva ili krompir, već kulture koje zaista mogu završiti razvoj u preostalom dijelu sezone. U većini vrtova to će biti rukola, salata, rotkvice, špinat, blitva, cikla,
