U današnjem članku vam pišemo o pitanju koje se često pojavljuje nakon smrti samca ili starije osobe bez djece: kome pripadaju njena kuća, stan, zemljište i ostala imovina? Odgovor nije uvijek jednostavan, jer činjenica da neko nema potomke ne znači automatski da nema zakonskih nasljednika.
U Bosni i Hercegovini ne postoji samo jedan sistem nasljeđivanja koji se jednako primjenjuje na cijeloj teritoriji. Pravila zavise od toga primjenjuje li se zakon Federacije BiH, Republike Srpske ili Brčko distrikta, pa tvrdnju da imovina uvijek pripada općini treba koristiti veoma oprezno.
Kada osoba umre, iza nje ne ostaju samo uspomene i porodične priče. Potrebno je utvrditi šta se događa s njenom imovinom, dugovima, bankovnim računima, vozilima, nekretninama i drugim pravima koja se mogu naslijediti.
To se rješava u ostavinskom postupku. U njemu se najprije utvrđuje šta ulazi u ostavinu, postoji li testament ili drugi valjan pravni osnov, ko može naslijediti te ima li dugova koji također prate ostavinu.
Najvažnije je razumjeti razliku između osobe koja nema djece i osobe koja zaista nema nijednog nasljednika. Krug zakonskih nasljednika mnogo je širi od potomaka.
Prema Zakonu o nasljeđivanju u Federaciji BiH, među zakonskim nasljednicima nalaze se potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni partner, roditelji, usvojitelji, braća i sestre sa svojim potomcima, djedovi i nane sa potomcima te ostali preci. Nasljednici bližeg reda isključuju one iz udaljenijeg reda. Zakon o nasljeđivanju u FBiH
Zato općina ili grad ne mogu preuzeti nekretninu samo zato što preminula osoba nije imala sina ili kćerku. Prije toga mora se provjeriti postoji li bračni ili zakonski priznati vanbračni partner, roditelj, brat, sestra, nećak, nećakinja ili neko od udaljenijih srodnika koje zakon poziva na nasljeđivanje.
U prvom nasljednom redu u Federaciji BiH nalaze se djeca i bračni partner. Oni, u osnovnom zakonskom modelu, nasljeđuju na jednake dijelove. Ako je neko od djece umro prije ostavitelja, njegov dio mogu naslijediti njegova djeca, odnosno unučad ostavitelja, a zatim i njihovi potomci.
Situacija je drugačija kada umrla osoba nije imala potomke, ali je iza nje ostao bračni partner. Tada se prelazi na drugi nasljedni red.
Prema federalnom zakonu, polovinu ostavine nasljeđuje bračni partner, dok drugu polovinu na jednake dijelove nasljeđuju roditelji umrle osobe. Ako je jedan roditelj ranije preminuo, njegov dio pod određenim uslovima prelazi na njegove potomke, odnosno braću i sestre ostavitelja i njihove potomke.
To znači da supružnik bez djece ne mora automatski naslijediti cjelokupnu imovinu. U konkretnom slučaju potrebno je provjeriti postoje li roditelji, braća, sestre ili njihovi potomci i kako se na njih primjenjuju pravila predstavljanja.
Ako nema bračnog partnera, potomaka, roditelja niti potomaka roditelja, zakon prelazi na sljedeće nasljedne redove. Tada na red mogu doći djedovi i nane s obje porodične strane, njihova djeca i daljnji potomci. Nakon njih mogu se razmatrati pradjedovi, pranane i drugi preci.
Upravo zbog toga potraga za nasljednicima ponekad traje dugo. Osoba za koju su komšije vjerovale da nema nikoga može imati polubrata u drugom gradu, nećakinju u inostranstvu ili rođake za koje lokalna zajednica nije znala.
Ostavinski postupak ne može se zasnivati na pretpostavci stanara iz susjedstva da je neko živio sam. Potrebni su dokumenti, podaci iz matičnih evidencija i druge informacije na osnovu kojih se utvrđuje postoji li osoba koja ima pravo na nasljeđe.
Ako nije poznato ima li nasljednika, sud u Federaciji BiH objavljuje oglas kojim poziva sve osobe koje polažu pravo na ostavinu da se prijave. Ako se tokom godinu dana od objavljivanja oglasa niko ne pojavi, utvrđuje se prelazak ostavine na nadležnu općinu ili grad. Ipak, zakon ostavlja mogućnost da se nasljednik koji se naknadno pojavi, najkasnije u roku od deset godina od predaje ostavine, obrati radi predaje dijela koji mu pripada. Postupak za nepoznate nasljednike u FBiH
Tek kada se utvrdi da nema zakonskih, testamentarnih ili ugovornih nasljednika, dolazi se do pitanja ko preuzima ostavinu bez nasljednika.
U Federaciji BiH nekretnina i s njom izjednačena prava prelaze na općinu ili grad na čijem se području nalaze. Kod pokretne imovine relevantno je posljednje prebivalište ili, u određenim okolnostima, boravište i drugi zakonom navedeni kriteriji.
Prema tome, stan u jednoj općini ne mora pripasti općini u kojoj je preminula osoba ranije živjela ako se nekretnina nalazi na području druge lokalne zajednice. Za nekretninu je presudno mjesto na kojem se ona nalazi.
