U današnjem članku vam pišemo na temu sigurnog korištenja lijekova protiv bolova i mogućih posljedica njihovog nekontrolisanog uzimanja. Mnogi ljudi posegnu za tabletom čim osjete glavobolju, bol u leđima ili zglobovima, ne razmišljajući da i lijek dostupan bez recepta može izazvati ozbiljne probleme ako se koristi prečesto.
Tablete protiv bolova mnogima djeluju bezazleno upravo zato što ih mogu kupiti bez odlaska ljekaru. Međutim, laka dostupnost ne znači da se lijek može uzimati u neograničenim količinama ili koristiti sedmicama bez stručnog savjeta. Najveći problem obično nije jedna pravilno uzeta doza, već često ponavljanje, previsoka doza ili kombinovanje više preparata sa sličnim sastojcima.
Posebnu pažnju privlače nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, poznati i kao NSAID. U ovu grupu spadaju neki često korišteni lijekovi za ublažavanje bolova, povišene temperature i upale. Oni mogu biti korisni kada se upotrebljavaju pravilno, ali njihovo duže ili neodgovarajuće korištenje može povećati rizik od krvarenja iz želuca, problema s bubrezima, srčanog udara ili moždanog udara. Rizik može biti veći pri višim dozama i dužem liječenju.
To ne znači da svaka osoba koja povremeno uzme takav lijek mora očekivati komplikacije. Znači da bi svaki lijek trebalo koristiti u najmanjoj djelotvornoj dozi i što kraće, prema uputstvu ili preporuci stručnjaka. Poseban oprez potreban je kod starijih osoba, ljudi s visokim krvnim pritiskom, srčanim bolestima, dijabetesom, čirom na želucu ili oslabljenom funkcijom bubrega.
Bubrezi imaju važan zadatak da filtriraju krv i uklanjaju otpadne materije iz organizma. Određeni lijekovi protiv bolova mogu uticati na protok krvi kroz bubrege, naročito kod osoba koje su dehidrirane ili već imaju neko oboljenje. Dugotrajna pretjerana izloženost analgeticima povezuje se s oštećenjem bubrega, zbog čega učestalo uzimanje ne bi trebalo postati svakodnevna navika bez medicinskog nadzora.
Problemi se mogu pojaviti i kada osoba istovremeno uzima nekoliko različitih proizvoda. Lijek protiv glavobolje, preparat za prehladu i tableta za bolove u leđima mogu sadržavati isti ili sličan aktivni sastojak. Ako osoba ne pročita sastav, može nesvjesno prekoračiti preporučenu količinu. Različiti nazivi na kutijama ne znače uvijek da su u njima potpuno različiti lijekovi.
Zbog toga bi prije uzimanja trebalo pažljivo pročitati uputstvo, provjeriti aktivnu supstancu i preporučenu dozu. Farmaceutu ili ljekaru potrebno je reći koje sve lijekove, dodatke prehrani i biljne preparate osoba koristi. Ta informacija može pomoći u prepoznavanju neželjenih kombinacija i smanjiti rizik od ozbiljnih interakcija.
Važno je ispraviti i jednu čestu, ali opasnu zabludu. Statini, koji se propisuju radi snižavanja holesterola i smanjenja kardiovaskularnog rizika, nisu lijekovi koje bi osoba trebala samostalno izbaciti iz terapije. Oni mogu imati neželjene efekte, ali se uglavnom koriste kako bi se smanjila vjerovatnoća srčanog i moždanog udara. Prekidanje terapije bez razgovora s ljekarom može dovesti do ponovnog porasta holesterola.
Ako se tokom korištenja statina ili drugog propisanog lijeka pojave bolovi u mišićima, izražena slabost, neobičan umor ili neki drugi zabrinjavajući simptom, pravi korak nije samoinicijativno odbacivanje terapije. Osoba bi se trebala javiti ljekaru, koji može procijeniti stanje, prilagoditi dozu, zatražiti analize ili predložiti drugi lijek.
Isti princip važi i za tablete protiv bolova. Lijek može privremeno utišati simptom, ali ne mora riješiti njegov uzrok. Ako se glavobolja, bol u leđima ili nelagoda u zglobovima stalno vraćaju, potrebno je istražiti zbog čega se to događa. Bol koji traje ili se pogoršava nije poziv za sve veći broj tableta, već razlog za stručni pregled.
Određeni znakovi zahtijevaju naročitu pažnju. Crna stolica, povraćanje krvi, jak bol u stomaku, naglo smanjeno mokrenje, oticanje nogu, otežano disanje ili bol u prsima ne bi se trebali ignorisati. U takvim okolnostima potrebno je brzo potražiti medicinsku pomoć, posebno ako je osoba prethodno uzimala lijekove protiv bolova.
Sigurnija upotreba počinje jednostavnim navikama. Lijek se uzima tačno prema uputstvu, ne povećava se doza u nadi da će bol brže nestati i ne koristi se duže nego što je preporučeno. Alkohol i pojedini lijekovi mogu predstavljati lošu kombinaciju, dok dehidracija može dodatno opteretiti bubrege. Zbog toga svaku nedoumicu treba provjeriti kod farmaceuta ili ljekara.
Briga o zdravlju ne znači strah od svake tablete. Lijekovi imaju važnu ulogu i mnogim ljudima omogućavaju normalan život, kontrolu bolesti i ublažavanje tegoba. Problem nastaje kada se koriste nasumično, prema savjetima s interneta ili na osnovu iskustva druge osobe. Terapija koja odgovara jednom pacijentu ne mora biti sigurna za drugog.
Najvažnija poruka zato nije da se lijekovi odmah izbace, nego da se koriste odgovorno. Propisanu terapiju ne treba prekidati bez dogovora s ljekarom, a preparate bez recepta ne treba doživljavati kao potpuno bezopasne. Pažljivo čitanje uputstva, poštovanje doze i otvoren razgovor sa stručnjakom predstavljaju najjednostavniji način da lijek pomogne organizmu, umjesto da mu nepotrebno naškodi.
