U današnjem članku vam pišemo o navici kasnog jedenja i njenom mogućem uticaju na san, probavu i dugoročno zdravlje srca. Obilan obrok neposredno prije odlaska u krevet nije poželjan, posebno kod osoba koje imaju visok krvni pritisak, dijabetes, refluks ili već dijagnostikovanu srčanu bolest. Ipak, važno je odmah naglasiti da jedan kasni obrok ne znači da će srce iznenada „otkazati“.
Vrijeme obroka može imati određenu ulogu u zdravlju, ali nije važnije od svega što čovjek jede tokom dana. Na rizik od srčanih bolesti zajedno utiču kvalitet prehrane, količina hrane, fizička aktivnost, tjelesna težina, pušenje, san, pritisak, holesterol, šećer u krvi i porodična sklonost bolestima. Zbog toga se kasna večera ne smije predstavljati kao jedini uzrok ozbiljnog srčanog problema.
Organizam prati približno 24-satni ritam koji utiče na san, lučenje hormona, tjelesnu temperaturu i metabolizam. Tokom večeri tijelo se postepeno priprema za odmor. Ako se tada pojede velika količina hrane, probavni sistem nastavlja intenzivno raditi, a osjećaj punoće može otežati uspavljivanje i narušiti kvalitet sna.
To je posebno primjetno nakon jela bogatog mastima, soli, šećerom i velikom količinom kalorija. Takav obrok duže se zadržava u želucu i može izazvati nadutost, žeđ, žgaravicu i osjećaj težine. Čovjek se tada češće okreće u krevetu, budi tokom noći ili ujutro ustaje neispavan.
Kasno jedenje ne predstavlja trenutni „udar“ na srce kod svake osobe, ali često ponavljanje te navike može biti dio nepovoljnog obrasca. Ljudi koji veliki dio kalorija unose u kasnim večernjim satima mogu lakše prekoračiti dnevne potrebe, naročito ako jedu uz televiziju i ne prate količinu hrane. Dugoročno, višak energije može doprinijeti povećanju tjelesne težine, a ona je povezana s većim rizikom od visokog pritiska, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
Američko udruženje za srce navodi da epidemiološka istraživanja ukazuju na moguću povezanost kasnih obroka s nepovoljnim kardiometaboličkim ishodima, ali istovremeno naglašava da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije objasnili uzroci i posljedice. Drugim riječima, postoji razlog da se obrati pažnja na vrijeme jela, ali nije opravdano tvrditi da jedna večera neposredno izaziva zatajenje srca. American Heart Association
Poseban problem predstavlja kombinacija slane hrane i alkohola. Velika količina soli može doprinijeti zadržavanju tečnosti i otežati kontrolu krvnog pritiska kod osjetljivih osoba. Alkohol može narušiti san, a kod nekih ljudi izazvati osjećaj lupanja srca ili poremećaj srčanog ritma. Rizik zavisi od količine, opšteg zdravstvenog stanja i terapije koju osoba koristi.
Ljudi stariji od 50 godina ne moraju automatski imati „oslabljeno srce“, kako se ponekad navodi u dramatičnim tekstovima. Mnogi su u toj dobi zdravi i fizički aktivni. Međutim, s godinama postaju češći povišen pritisak, dijabetes, povišene masnoće u krvi i kardiovaskularne bolesti, pa navike koje utiču na san, težinu i metabolizam dobijaju veći značaj.
Osobe koje već imaju zatajenje srca, bolest bubrega ili problem sa zadržavanjem tečnosti trebaju posebno paziti na unos soli i pridržavati se plana koji je preporučio ljekar. Kasni slani obrok može pojačati žeđ i dovesti do unosa veće količine tečnosti. Ipak, prehrambene preporuke kod ovih bolesti moraju biti individualne i ne treba samostalno uvoditi stroga ograničenja bez razgovora sa zdravstvenim stručnjakom.
Kasna večera češće izaziva probavne nego neposredne srčane tegobe. Ležanje ubrzo nakon obilnog jela olakšava vraćanje želučanog sadržaja prema jednjaku, što može izazvati žgaravicu, pečenje i neugodu iza grudne kosti. Ovi simptomi ponekad podsjećaju na srčani bol, ali osoba ne bi trebala sama zaključiti da je riječ samo o probavi, naročito ako se tegoba pojavljuje prvi put ili je snažna.
S druge strane, nije svaki osjećaj ubrzanog rada srca nakon jela znak opasne bolesti. Velik obrok, alkohol, kofein, stres i anksioznost mogu privremeno izazvati neugodno lupanje srca. Ako se palpitacije ponavljaju, dugo traju ili ih prate vrtoglavica, slabost, nesvjestica, bol u grudima ili nedostatak zraka, potreban je ljekarski pregled.
Umjesto strogog pravila koje bi važilo za sve, korisnije je večeru prilagoditi vremenu spavanja i vlastitim potrebama. Mnogim ljudima odgovara da veći obrok završe otprilike dva do tri sata prije odlaska u krevet. To ostavlja dovoljno vremena da se početna faza probave odvije dok su još uspravni i može smanjiti žgaravicu i osjećaj težine.
