U današnjem članku vam pišemo na temu ranih znakova moždanog udara i razloga zbog kojih se na iznenadne promjene govora, pokreta ili vida mora reagovati bez odlaganja. Moždani udar ne mora uvijek imati prethodno upozorenje, ali kratkotrajni simptomi ponekad mogu predstavljati prolazni ishemijski napad i najaviti povećan rizik.
Kod moždanog udara svaka minuta ima veliku vrijednost. Kada dio mozga ostane bez odgovarajućeg dotoka krvi i kisika, moždane ćelije počinju se oštećivati. Što osoba ranije stigne do medicinskog tima, veća je mogućnost da dobije odgovarajuću terapiju i izbjegne teže ili trajne posljedice.
Postoje dva osnovna tipa ovog stanja. Ishemijski moždani udar nastaje kada ugrušak ili druga prepreka zaustavi protok krvi kroz krvni sud u mozgu. Hemoragijski nastaje kada krvni sud pukne i dođe do krvarenja. Oba oblika predstavljaju hitno stanje i ne mogu se pouzdano razlikovati bez pregleda i snimanja u zdravstvenoj ustanovi.
Naslov koji tvrdi da se „dva simptoma javljaju danima ranije“ može stvoriti pogrešan utisak. **Moždani udar vrlo često počinje naglo i bez ranijih prepoznatljivih znakova.** Ipak, kod nekih ljudi ranije se može dogoditi prolazni ishemijski napad, poznat kao TIA ili „mini moždani udar“. Njegovi simptomi liče na simptome moždanog udara, ali nestanu nakon nekoliko minuta ili sati.
Upravo prolaznost tegoba može prevariti osobu. Kada joj se govor vrati ili slabost ruke nestane, može zaključiti da je problem prošao. Međutim, TIA predstavlja ozbiljno upozorenje jer je rizik od potpunog moždanog udara posebno povećan u danima i sedmicama nakon takve epizode. Zbog toga je potrebna hitna procjena i kada se osoba ponovo osjeća normalno.
Jedan od najvažnijih znakova jeste iznenadna promjena govora. Osoba može početi nerazgovijetno izgovarati riječi, koristiti pogrešne izraze, teško razumijevati ono što joj se govori ili ne uspijevati ponoviti jednostavnu rečenicu. Nekada djeluje zbunjeno iako je samo nekoliko trenutaka ranije normalno razgovarala.
Drugi posebno važan znak jeste **nagla slabost ili utrnulost jedne strane tijela**. Može se spustiti jedan ugao usana, jedna ruka može postati teška, a noga nesigurna. Ako osoba pokuša podići obje ruke, jedna može početi padati ili se uopšte ne može zadržati u istom položaju.
Za brzo prepoznavanje često se koristi FAST metoda. Slovo F odnosi se na lice: od osobe se traži da se nasmije i posmatra se da li jedna strana ostaje spuštena. Slovo A odnosi se na ruke: provjerava se može li podići obje ruke. Slovo S označava govor: osoba treba ponoviti jednostavnu rečenicu. Slovo T podsjeća na vrijeme – ako postoji bilo koji od ovih znakova, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Ne bi trebalo čekati da se pojave sva tri simptoma. Dovoljan je i jedan znak koji se javio naglo. Takođe nije dobro pokušavati osobu samostalno odvesti automobilom ako hitna služba može doći, jer medicinski tim već tokom prevoza može započeti procjenu i obavijestiti bolnicu o dolasku pacijenta.
Osim promjene lica, slabosti ruke i otežanog govora, mogu se pojaviti drugi simptomi. Među njima su naglo zamućenje ili gubitak vida, dvostruka slika, iznenadna vrtoglavica, gubitak ravnoteže, nesiguran hod, zbunjenost i jaka glavobolja bez poznatog razloga. Službene zdravstvene preporuke posebno naglašavaju da su iznenadnost i neuobičajenost ovih promjena važni znaci upozorenja.
Vrtoglavica sama po sebi ne znači nužno moždani udar jer može imati mnogo uzroka. Međutim, ako se pojavi naglo zajedno sa slabošću, smetnjama govora, poremećajem vida ili gubitkom koordinacije, situacija postaje znatno ozbiljnija. **Takvi simptomi ne bi se smjeli pripisati samo umoru, stresu ili padu pritiska bez medicinske procjene.**
Dok se čeka hitna pomoć, korisno je zapamtiti ili zapisati tačno vrijeme kada su simptomi počeli, odnosno kada je osoba posljednji put viđena bez tegoba. Ta informacija pomaže ljekarima pri donošenju odluke o liječenju. Ne treba joj samoinicijativno davati hranu, piće ili tablete jer moždani udar može otežati gutanje, a vrsta udara još nije poznata.
Posebno je opasno oslanjanje na kućne metode ili čekanje da se osoba odmori. Kod mogućeg moždanog udara ne postoji siguran način da porodica kod kuće procijeni da li je riječ o prolaznom problemu ili početku ozbiljnog oštećenja mozga. Čak i ako simptomi potpuno nestanu, potrebno je hitno kontaktirati zdravstvenu službu.
Prevencija počinje mnogo prije prvih znakova. Visok krvni pritisak jedan je od vodećih faktora rizika, pa je njegovo redovno mjerenje i liječenje veoma važno. Povećan rizik mogu imati i osobe s nepravilnim srčanim ritmom, dijabetesom, povišenim holesterolom, ranijim TIA napadom ili porodičnom historijom kardiovaskularnih bolesti.
Pušenje oštećuje krvne sudove i povećava opasnost od stvaranja ugrušaka. Korisne preventivne navike uključuju prestanak pušenja, redovno kretanje, uravnoteženu ishranu, održavanje odgovarajuće tjelesne mase i uzimanje propisane terapije. Lijekove za pritisak, srce, šećer ili sprečavanje ugrušaka osoba ne bi trebala prekidati bez dogovora s ljekarom.
Važno je da i članovi porodice poznaju simptome jer oboljela osoba ponekad nije svjesna promjene. Može insistirati da joj nije ništa, govoriti da samo želi leći ili odbijati pomoć. Tada prisutni trebaju prepoznati spuštenu stranu lica, slabost ruke ili nejasan govor i preuzeti odgovornost za pozivanje hitne službe.
**Najvažnija poruka jeste da se moždani udar ne čeka niti posmatra.** Nagla promjena govora i slabost jedne strane tijela među najuočljivijim su znakovima, ali nisu jedini. Ako se pojavi bilo koji simptom koji podsjeća na moždani udar, hitna reakcija potrebna je čak i kada tegoba traje kratko i zatim nestane.
Znanje FAST metode traje nekoliko minuta, a može spasiti nečiji život. Pravovremeni poziv zdravstvenoj službi daje ljekarima šansu da reaguju dok je liječenje još moguće, a pacijentu pruža bolju mogućnost za oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.
