U današnjem članku vam pišemo na temu jednostavnih trikova za pranje prozora bez ružnih tragova i mutnih površina. Posebnu pažnju privlači mala količina omekšivača za veš, za koju pojedine domaćice tvrde da staklu daje sjaj i pomaže da se prašina nešto sporije zadržava.
Pranje prozora na prvi pogled djeluje kao jednostavan kućni posao. Potrebni su voda, sredstvo za čišćenje i krpa, ali rezultat često nije onakav kakav je osoba očekivala. Tek kada sunce obasja staklo, postanu vidljive pruge, osušene kapljice, masni tragovi i sitna vlakna koja je ostavila krpa.
Problem često nije u tome što prozor nije dovoljno dugo riban, nego u pogrešnom vremenu, prevelikoj količini sredstva ili nepravilnom redoslijedu čišćenja. Za prozor bez tragova mnogo je važnija dobra tehnika nego skupo sredstvo.
Najčešća greška je pranje stakla dok je direktno izloženo jakom suncu. Zagrijana površina uzrokuje brzo isparavanje vode, pa se sredstvo osuši prije nego što ga osoba uspije ravnomjerno ukloniti. Na staklu tada ostaju pruge koje se teško primjećuju dok se ne promijeni ugao svjetlosti.
Zbog toga je bolje izabrati oblačan dan ili dio dana kada sunce ne udara direktno u prozor. To ne znači da se prozori moraju prati samo tokom lošeg vremena. Dovoljno je sačekati da određena strana kuće ili stana ostane u hladu.
Prije nanošenja bilo kakvog rastvora potrebno je ukloniti prašinu s okvira, prozorske daske i uglova. Ako se sredstvo odmah rasprši po prašnjavom staklu, prljavština se pretvara u tanko blato koje se razmazuje krpom. Posao tada traje duže, a ista površina mora se čistiti nekoliko puta.
Pravilan redoslijed počinje okvirima i utorima, nastavlja se staklom, a završava sušenjem i poliranjem. Na taj način prašina s okvira neće ponovo pasti na već oprano staklo. Za početno uklanjanje nečistoće može se koristiti mekana vlažna krpa, dok je za uske dijelove praktična stara četkica za zube.
Četkica lako dopire do uglova, šarki, područja oko ručki i kanala u kojima se nakuplja prljavština. Treba je koristiti nježno, naročito na obojenim ili lakiranim okvirima. Nakon čišćenja ostaci sredstva uklanjaju se čistom vlažnom krpom.
Jedan od najjednostavnijih domaćih rastvora pravi se od litre mlake vode, male količine alkoholnog sirćeta i jedne do dvije kašike deterdženta za suđe. Deterdžent pomaže u uklanjanju masnih tragova, dok sirće može doprinijeti rastvaranju lakših mineralnih naslaga.
U ovom rastvoru krpa ili spužva treba biti navlažena, ali ne potpuno natopljena. Previše vode otežava posao jer tečnost curi niz staklo i ulazi u okvire. Površina se pere laganim pokretima, a zatim briše čistom krpom od mikrovlakana.
Sredstva sa sirćetom ne treba koristiti bez provjere na okvirima od prirodnog kamena, osjetljivim premazima ili posebno tretiranom staklu. Kiselina može oštetiti određene materijale. Ako osoba nije sigurna kakvu vrstu premaza ima njen prozor, trebala bi provjeriti preporuke proizvođača.
Za tvrdokorne tragove insekata ili osušenu prljavštinu nije dobro odmah upotrijebiti silu. Problematično mjesto prvo treba navlažiti i ostaviti nekoliko minuta kako bi naslaga omekšala. Nakon toga često se može ukloniti bez agresivnog struganja.
Soda bikarbona ponekad se preporučuje u obliku paste, ali s njom treba biti veoma oprezan. Njena zrnasta struktura može ostaviti sitne ogrebotine na osjetljivom staklu ili zaštitnom sloju. Abrazivne praškove i grube spužve bolje je izbjegavati ako osoba ne zna koliko je površina otporna.
Druga popularna kombinacija sastoji se od približno 300 mililitara vode, 100 mililitara alkoholnog sirćeta i 50 mililitara alkohola. Smjesa se ulije u bocu s raspršivačem, lagano promućka i nanese u veoma maloj količini. Alkohol ubrzava sušenje, što može smanjiti pojavu tragova ako se staklo odmah ispolira.
