U današnjem članku vam donosimo temu o kojoj se često govori, ali oko koje i dalje postoji mnogo pogrešnih uvjerenja. Mnogi vjeruju da će se dijabetes pojaviti isključivo zato što neko voli jesti kolače, čokoladu ili druge slatkiše. Međutim, stručnjaci već godinama upozoravaju da je stvarnost mnogo složenija i da ova bolest nastaje kao rezultat više različitih faktora koji djeluju zajedno.
Upravo zbog toga ljekari neprestano ističu koliko su važni prevencija, zdrav način života i redovne kontrole, jer dijabetes tipa 2 često nastaje polako i dugo ne daje izražene simptome. Organizam mjesecima, pa čak i godinama, može slati upozorenja koja mnogi zanemare ili ih pripisuju svakodnevnom umoru.
Kada se bolest konačno otkrije, kod nekih osoba već su prisutne određene komplikacije koje su se mogle spriječiti pravovremenim pregledima. Zato je važno razumjeti šta zaista povećava rizik od razvoja dijabetesa i koje promjene na tijelu ne bi trebalo ignorisati.
Jedna od najvećih zabluda jeste uvjerenje da će svaka osoba koja često jede slatkiše neminovno dobiti dijabetes. Iako pretjeran unos hrane bogate šećerima može doprinijeti povećanju tjelesne težine, on sam po sebi nije jedini niti direktan uzrok nastanka bolesti. Stručnjaci objašnjavaju da se dijabetes tipa 2 razvija postepeno i da na njegov nastanak utiču brojni faktori, među kojima su nasljedna sklonost, višak kilograma, fizička neaktivnost, nepravilna ishrana i dugotrajan nezdrav način života.
Kod zdrave osobe gušterača proizvodi dovoljno insulina kako bi regulisala nivo glukoze u krvi nakon obroka. Organizam na taj način održava ravnotežu i omogućava ćelijama da koriste šećer kao izvor energije. Problem nastaje kada tokom godina dođe do razvoja inzulinske rezistencije, odnosno stanja u kojem ćelije sve slabije reaguju na insulin. Tada gušterača mora raditi sve više kako bi održala normalan nivo šećera, a s vremenom više ne uspijeva zadovoljiti potrebe organizma.
Prema pisanju domaćeg portala Pliva Zdravlje, dijabetes tipa 2 najčešće nastaje kao posljedica kombinacije genetskih faktora i životnih navika, zbog čega zdrava ishrana, održavanje normalne tjelesne težine i redovno kretanje predstavljaju najvažnije mjere prevencije. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno fokusirati se samo na izbjegavanje slatkiša, već na cjelokupan način života.
Poseban problem predstavlja činjenica da bolest u početku često prolazi gotovo neprimjetno. Mnogi ljudi mjesecima osjećaju određene tegobe, ali ih pripisuju poslu, stresu ili nedostatku sna. Pojačana žeđ, suha usta, učestalo mokrenje i stalni osjećaj umora među najčešćim su simptomima koji mogu ukazivati na poremećaj regulacije šećera u krvi. Nažalost, upravo zbog toga veliki broj osoba ne odlazi ljekaru sve dok se simptomi dodatno ne pogoršaju.
Kako bolest napreduje, mogu se javiti i drugi znakovi koje nije dobro zanemarivati. Kod nekih osoba dolazi do zamućenja vida, sporijeg zarastanja rana ili češćih infekcija. Pojedinci primijete i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, iako nisu mijenjali način ishrane. Sve ove promjene predstavljaju razlog za razgovor s ljekarom i laboratorijsku provjeru nivoa glukoze u krvi.
Važno je naglasiti da se dijabetes ne postavlja na osnovu pretpostavki ili jednog simptoma. Dijagnoza zahtijeva odgovarajuće laboratorijske analize i procjenu zdravstvenog stanja, zbog čega stručnjaci savjetuju da se osobe koje imaju povećan rizik redovno kontrolišu.
Kako navodi domaći portal eKlinika, rano otkrivanje poremećaja šećera u krvi značajno povećava mogućnost uspješnog liječenja i smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija koje mogu zahvatiti srce, krvne sudove, bubrege, oči i nervni sistem. Upravo zbog toga preventivni pregledi imaju veliku vrijednost, čak i kada osoba nema izražene tegobe.
Ljekari posebno ističu važnost fizičke aktivnosti. Nije potrebno odmah započeti zahtjevne treninge ili provoditi sate u teretani. Već tridesetak minuta bržeg hodanja dnevno može pozitivno djelovati na metabolizam i pomoći organizmu da bolje reguliše nivo šećera u krvi. Osim hodanja, korisni su vožnja bicikla, plivanje, lagano trčanje ili bilo koji oblik kretanja koji osoba može redovno održavati.
Jednako važna je i pravilna ishrana. Uravnoteženi obroci bogati povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i kvalitetnim izvorima proteina mogu pomoći u održavanju stabilnog nivoa glukoze. Istovremeno se preporučuje ograničavanje visokokalorične i industrijski prerađene hrane, kao i održavanje zdrave tjelesne težine.
Još jedan mit koji stručnjaci često razjašnjavaju odnosi se na laboratorijske nalaze. Nerijetko se može čuti kako neko smatra da mu je šećer bio povišen samo zato što je prethodni dan pojeo mnogo kolača ili bio na proslavi. Međutim, kod zdrave osobe organizam vrlo brzo reguliše nivo glukoze nakon obroka zahvaljujući normalnom djelovanju insulina. Zato jedan obilan obrok sam po sebi ne određuje da li neko ima dijabetes.
Mnogo važnije od onoga što je pojedeno prethodnog dana jeste način života tokom dužeg vremenskog perioda. Dugotrajna gojaznost, nedovoljno kretanja, pušenje, neuravnotežena ishrana i drugi faktori mnogo više utiču na razvoj bolesti nego povremeni desert.
Prema savjetima domaćeg portala Zdravlje.ba, najbolji način očuvanja zdravlja jeste kombinacija redovnih sistematskih pregleda, zdrave ishrane, svakodnevnog kretanja i pravovremenog reagovanja na simptome koji mogu ukazivati na poremećaj metabolizma. Upravo takav pristup može pomoći da se bolest otkrije u ranoj fazi ili čak spriječi njen razvoj kod osoba koje imaju povećan rizik.
Savremena medicina danas raspolaže brojnim mogućnostima za liječenje i kontrolu dijabetesa, ali stručnjaci naglašavaju da je prevencija i dalje najbolji izbor. Male promjene svakodnevnih navika često daju velike rezultate, posebno kada se usvoje na vrijeme. Redovno kretanje, uravnotežena ishrana, dovoljno sna i održavanje zdrave tjelesne težine predstavljaju ulaganje u zdravlje koje može imati dugoročne koristi.
