U današnjem članku vam pišemo na temu visokog holesterola i promjena na nogama koje ponekad mogu upozoriti na oslabljenu cirkulaciju. Ovaj zdravstveni problem često ne izaziva jasne tegobe, ali posljedice njegovog dugotrajnog zanemarivanja mogu postati veoma ozbiljne.
Visok holesterol mnogi povezuju isključivo sa srcem, krvnim pritiskom i rizikom od srčanog udara. Ipak, masne naslage mogu se vremenom nakupljati u arterijama širom tijela, uključujući krvne sudove koji vode prema nogama. Kada oni postanu suženi, mišići i koža donjih ekstremiteta ne dobijaju dovoljno krvi, kisika i hranjivih materija. Tada se mogu pojaviti promjene koje osoba u početku pripisuje umoru, godinama ili dugom stajanju.
Važno je odmah naglasiti da visok holesterol najčešće nema simptome i ne može se pouzdano prepoznati samo posmatranjem nogu. Njegova vrijednost utvrđuje se analizom krvi. Promjene na nogama mogu, međutim, ukazivati na perifernu arterijsku bolest, stanje koje često nastaje kao posljedica ateroskleroze. Povišen holesterol jedan je od važnih faktora rizika, uz pušenje, dijabetes, povišen krvni pritisak, prekomjernu težinu, nedovoljno kretanja i porodičnu sklonost.
Jedan od znakova na koji treba obratiti pažnju jeste bol koja se pojavljuje tokom hodanja. Osoba može osjetiti stezanje, grč, težinu ili neugodno pečenje u listovima, bedrima ili području stražnjice. Tegobe se obično javljaju nakon prelaska određene udaljenosti, a zatim oslabe poslije nekoliko minuta odmora. Kada osoba ponovo počne hodati, bol se može vratiti na sličnom mjestu i nakon približno jednakog napora.
Takva pojava naziva se klaudikacija. Nastaje zato što mišićima tokom kretanja treba više kisika, ali sužene arterije ne mogu propustiti dovoljnu količinu krvi. Bol koja se redovno javlja pri hodanju, a smiruje u mirovanju, ne bi trebala biti zanemarena. Ona ne dokazuje sama po sebi da neko ima visok holesterol, ali predstavlja dobar razlog da se obavi ljekarski pregled i provjeri stanje cirkulacije.
Kod nekih ljudi promjene mogu biti vidljive i na koži. Jedna noga ili stopalo mogu djelovati hladnije od drugog, dok koža može postati blijeda, plavičasta ili neuobičajeno sjajna. Nokti na prstima ponekad rastu sporije i mogu postati lomljivi. Mogu se javiti utrnulost, slabost ili osjećaj da su noge teške čak i nakon manjeg napora. Ovi simptomi mogu imati mnogo različitih uzroka, zbog čega ih ne treba samostalno povezivati isključivo s holesterolom.
Prorjeđivanje ili nestajanje dlaka na potkoljenicama i stopalima također se ponekad povezuje sa slabijim protokom krvi. Folikulima dlake potreban je stalan dotok kisika i hranjivih materija. Kada ga nema dovoljno, rast se može usporiti. Ipak, gubitak dlaka može nastati i zbog godina, hormonalnih promjena, kožnih problema, trenja odjeće ili drugih zdravstvenih stanja. Samo ovaj znak nije dovoljan za postavljanje bilo kakve dijagnoze, ali u kombinaciji s bolovima, hladnim stopalima ili promjenom boje kože zaslužuje pažnju.
Posebno ozbiljno treba shvatiti ranice na prstima, stopalima ili petama koje dugo ne zacjeljuju. Zdravo tkivo za obnovu treba dobru cirkulaciju. Kada krv teško dolazi do povrijeđenog mjesta, čak i mala ogrebotina ili žulj mogu ostati otvoreni mnogo duže nego što bi bilo očekivano. Takva rana može postati bolna i inficirana, naročito kod osoba koje imaju dijabetes.
Ranu ne bi trebalo mazati nasumično odabranim sredstvima niti čekati sedmicama da sama nestane. Ako se ona ne smanjuje, mijenja boju, postaje crna, otiče ili iz nje izlazi sadržaj, potrebno je što prije potražiti medicinsku pomoć. Iznenadna jaka bol u nozi, nagla hladnoća, izrazito blijeda ili plava koža, kao i gubitak osjeta ili pokreta, mogu ukazivati na hitan poremećaj cirkulacije i zahtijevaju neodložan pregled.
Pojedine osobe s uznapredovalom perifernom arterijskom bolešću osjećaju bol čak i dok miruju. Tegobe mogu biti izraženije noću, kada leže, a ponekad se ublaže ako spuste nogu preko ruba kreveta. To je znak da protok krvi može biti ozbiljno smanjen. Čekanje u takvoj situaciji može povećati opasnost od komplikacija, pa razgovor s ljekarom ne treba odgađati.
Pregled obično počinje razgovorom o simptomima i faktorima rizika. Ljekar može provjeriti puls na stopalima, temperaturu i izgled kože te, kada je potrebno, preporučiti dodatne pretrage cirkulacije. Analizom krvi mjere se ukupni holesterol, LDL, HDL i trigliceridi. Upravo laboratorijski nalazi pokazuju postoji li poremećaj masnoća u krvi, dok pregled nogu pomaže u procjeni mogućih posljedica na krvne sudove.
Liječenje zavisi od nalaza i ukupnog zdravstvenog rizika. Nekim ljudima ljekar preporuči promjene u ishrani, više prilagođenog kretanja, prestanak pušenja i regulisanje tjelesne težine. Drugima su potrebni lijekovi za snižavanje holesterola ili kontrolu drugih bolesti. Terapiju ne bi trebalo uvoditi, mijenjati niti prekidati bez stručnog savjeta.
