Stogodišnja Mudrost: Savjeti dr. Mariko o zdravoj prehrani
Kada neko doživi stotu godinu života, a pritom zrači vitalnošću, vedrinom i bistrinom uma, svi se zapitamo – u čemu je tajna?
Dr. Mariko S., stogodišnja onkologinja s više od pola vijeka iskustva, upravo je ta osoba – žena čija životna priča i stručnost spajaju nauku, iskustvo i duboku životnu mudrost.
Na nedavnoj medicinskoj konferenciji, dr. Mariko je izazvala divljenje publike svojom energijom i jednostavnošću. Govorila je o prehrani kao osnovi dugovječnosti – ne kroz teoriju, već kroz lično iskustvo i hiljade pacijenata koje je pratila tokom života.
Njena poruka bila je jasna: zdravlje nije proizvod lijekova, nego rezultat svakodnevnih izbora koje činimo na tanjiru.
Prva zabrana: prerađeno meso – tihi neprijatelj zdravlja
„Kada me pitaju što nikada ne jedem, uvijek počinjem s prerađenim mesom“, rekla je dr. Mariko, izazivajući tišinu u sali.
Prerađeno meso – kobasice, salame, šunke, paštete – svakodnevni su dio jelovnika mnogih ljudi, no rijetki razmišljaju o posljedicama.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prerađeno meso spada u prvu grupu kancerogena, zajedno s pušenjem i azbestom.
Brojne studije potvrđuju da redovna konzumacija prerađenog mesa povećava rizik od raka debelog crijeva, želuca i gušterače.
Razlog? Procesi obrade poput dimljenja, sušenja i dodavanja nitrita stvaraju spojeve koji mogu oštetiti DNK stanica.
Upravo ti spojevi, kako ističe dr. Mariko, mogu potaknuti stvaranje malignih promjena.
💬 „Ako je meso sklisko, ružičasto i može stajati tjednima na polici – ja to ne jedem,“ rekla je s osmijehom, a prisutni su znali da iza te šale stoji ozbiljna istina.
Prema istraživanju objavljenom u British Medical Journalu, samo 50 grama prerađenog mesa dnevno – što je tek nekoliko kriški suhomesnatog proizvoda – povećava rizik od raka debelog crijeva za 18%.
Ovi podaci, naglašava dr. Mariko, nisu namijenjeni zastrašivanju, već pozivu na promjenu navika.
„Hrana nije samo gorivo. Ona može biti lijek – ali i otrov, ako zaboravimo mjeru i porijeklo.“
Druga zabrana: rafinirani šećer – slatki izvor bolesti
Druga namirnica koju dr. Mariko u potpunosti izbjegava je rafinirani bijeli šećer.
„Slatko nije neprijatelj“, objašnjava, „ali problem je u količini i učestalosti. Danas šećer unosimo nesvjesno – kroz hljeb, sokove, umake, čak i žitarice koje nazivamo ‘zdravima’.“
Rafinirani šećer uzrokuje nagle skokove glukoze u krvi, što stvara upalne procese u organizmu.
Te hronične upale s vremenom oslabljuju imunološki sistem i povećavaju rizik od dijabetesa, bolesti srca i raka.
Studija objavljena u Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism pokazala je da višak šećera podiže nivo inzulina, čime se potiče rast abnormalnih stanica i usporava imunološka odbrana.
Dr. Mariko ističe da prevelik unos šećera „zbunjuje“ tijelo:
umjesto da energiju troši na regeneraciju i borbu protiv bolesti, organizam je stalno zauzet neutralizacijom viška glukoze.
🍯 „Ne demonizujem slatko – samo ga vraćam tamo gdje pripada: u prirodu,“ kaže dr. Mariko.
Umjesto rafiniranog šećera, ona koristi med, javorov sirup, pastu od datulja ili svježe voće. Ovi izvori sadrže i vlakna, vitamine i antioksidanse koji pomažu tijelu da šećer preradi prirodnim putem.
Što dr. Mariko jede: jednostavnost, ravnoteža i toplina
Njena prehrana nije stroga dijeta, već životna filozofija.
Sve se temelji na umjerenosti i svježini – načelima koja su karakteristična za tradicionalnu japansku kuhinju.
🍚 Osnova
Topla, lagana i sezonska jela: povrće, integralne žitarice, juhe i mahunarke.
Hrana se priprema polako, s poštovanjem prema sastojcima.
🐟 Umjesto prerađenog mesa
Dr. Mariko bira svježu ribu, jaja, tofu i grah.
Izbjegava dimljenu i ukiseljenu ribu zbog soli i aditiva, birajući uvijek svježe i lako probavljive proteine.
🍇 Umjesto šećera
Uživanje u voću i bobičastim plodovima postalo joj je ritual.
„Jedna šaka borovnica ili jabuka dnevno je dovoljno. Slatko je dozvoljeno, ali u svojoj prirodnoj formi.“
🫒 Masti i antioksidansi
Njeni saveznici su orašasti plodovi, maslinovo ulje, avokado i zeleni čaj