Osjeća li vaš želudac uporni osjećaj pečenja koji se ne može ublažiti niti jednim lijekom?

Ukoliko osećate peckanje u želucu koje se ne povlači ni nakon korišćenja lekova, moguće je da se suočavate sa gastritisom – stanjem koje se sve češće javlja u savremenom društvu i koje značajno utiče na kvalitet svakodnevnog života. Pritužbe na bolove u predelu stomaka, posebno posle obroka, postale su sve češće, a mnogi ljudi nisu ni svesni da su njihovi simptomi povezani upravo sa upalom želudačne sluznice.

Radiolog dr. Vladimir Sinicki govorio je o ovoj temi u okviru jednog televizijskog gostovanja i ukazao na ključne uzroke, simptome i načine na koje se gastritis može kontrolisati. Prema njegovim rečima, čak devet od deset odraslih osoba u Srbiji ima neki oblik gastritisa, što ukazuje na to koliko je ova dijagnoza rasprostranjena. On je posebno istakao da gastritis, zajedno sa čirevima na želucu i dvanaestopalačnom crevu, spada u grupu najčešćih psihosomatskih poremećaja, čiji je osnovni okidač hronični stres.

• Simptomi gastritisa najčešće se javljaju u gornjem delu stomaka. Pacijenti ih opisuju kao žarenje, nelagodnost ili peckanje, uz dodatne pojave poput mučnine, nedostatka apetita, nadimanja i podrigivanja. Ovi simptomi se uglavnom javljaju nakon konzumiranja određene hrane, naročito ako je bogata začinima, kisela, masna ili ako se jede u brzini i neredovno.

Osim stresa kao glavnog faktora, značajnu ulogu u razvoju gastritisa ima i bakterija Helicobacter pylori, koja napada sluzokožu želuca i uzrokuje upalu. Pored nje, dodatni negativni uticaj imaju:

1. Učestala konzumacija začinjene hrane

2. Pijenje alkohola i kafe, posebno na prazan stomak

3. Dugotrajna upotreba lekova iz grupe analgetika kao što su brufen, diklofen i aspirin, koji oštećuju želudačnu sluznicu.

Ukoliko osoba primeti da joj se nakon konzumiranja određene hrane javljaju simptomi poput podrigivanja, nadutosti ili nelagodnosti u trbuhu, preporučljivo je da se obrati lekaru. Dr. Sinicki preporučuje i dodatnu dijagnostiku, poput biorezonantnog pregleda, koji može pomoći u boljem razumevanju uzroka problema i odabiru adekvatne terapije.

• Kada se razmatraju načini ublažavanja simptoma, važno je znati da postoje namirnice koje je najbolje izbegavati. Među njima se posebno ističe luk, koji, iako zdrav u drugim kontekstima, može pogoršati stanje kod ljudi sa osetljivim želucem. Takođe, iako mnogi posežu za sodom bikarbonom kako bi trenutno neutralisali kiselinu, ovo rešenje nije dugoročno i može izazvati kontraefekat ukoliko se koristi često.

Ukoliko simptomi ne jenjavaju, neophodno je da se osoba obrati stručnjaku koji će prepisati odgovarajuću terapiju. Uobičajeni lekovi koji se koriste za lečenje gastritisa uključuju sredstva koja smanjuju lučenje želudačne kiseline, lekove koji štite sluznicu i, ukoliko se utvrdi prisustvo Helicobacter pylori, antibiotike za eliminaciju bakterije.

• Najvažnije, međutim, ostaje usvajanje zdravijih životnih navika. Redovno uzimanje obroka, izbegavanje hrane koja iritira želudac, smanjenje stresa, kao i ograničavanje upotrebe lekova koji štete želucu, predstavljaju temelj borbe protiv gastritisa. Promenom načina života, simptomi se mogu ublažiti, a želudac doveden u stanje ravnoteže.

Gastritis nije problem koji treba ignorisati, već signal organizma da nešto treba menjati. Pravilna ishrana, izbegavanje poznatih iritansa i konsultacija sa lekarom mogu značajno doprineti poboljšanju stanja i vraćanju osećaja blagostanja.

BONUS TEKST

Za pripremu tijesta potrebno je svega nekoliko sastojaka: mala količina soli, četiri kašike ulja, 220 mililitara tople vode i 500 grama glatkog brašna. Od tih sastojaka zamijesite glatko, elastično tijesto. Ono ne bi trebalo biti ni previše tvrdo ni previše mekano – cilj je da se može razvući do tankog sloja bez pucanja. Nakon što ste zamijesili tijesto, pokrijte ga čistom krpom i ostavite da odmara najmanje dva sata. Ovo vrijeme odmora omogućava da tijesto postane podatnije i lakše za razvlačenje.

• Nakon što je tijesto odstajalo, pobrašnite radnu površinu i počnite ga razvaljavati valjkom. Potom ga razvlačite dlanovima i prstima dok ne postane gotovo prozirno – ovo je karakteristično za pravu domaću štrudlu. Tijesto premažite s malo ulja kako bi bilo elastičnije i sočnije nakon pečenja.

Za nadjev vam je potrebno oko jedan kilogram jabuka koje treba oguliti, očistiti i naribati. U naribane jabuke dodajte jednu vrećicu vanilin šećera, tri kašike smeđeg šećera (može i obični, ako nemate smeđi), malo cimeta po ukusu i kašiku-dvije krušnih mrvica. Mrvice su tu kako bi upile višak soka iz jabuka tokom pečenja, da tijesto ne bi postalo gnjecavo. Sve zajedno dobro promiješajte.

• Nadjev ravnomjerno rasporedite po razvučenom tijestu, vodeći računa da ostavite oko dva centimetra slobodnog ruba kako bi se štrudla mogla lakše zamotati. Pomoću stolnjaka na kojem ste razvlačili tijesto, pažljivo ga zarolajte – podižite stolnjak i pustite da se tijesto samo uvija. Kada dobijete čvrstu rolnu, izrežite je na komade dužine vašeg pleha za pečenje.

Rolne pažljivo prenesite u namašćen pleh i poređajte ih jednu do druge. Premažite ih otopljenim maslacem kako bi dobile lepu, zlatnu boju tokom pečenja. Štrudle se peku u prethodno zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko 30 minuta, dok ne porumene i zamirišu.