Kada vitamin A postane opasan: koliko je zapravo „previše“?

Vitamin A tradicionalno se smatra jednim od najvažnijih nutrijenata za zdravlje čovjeka. Uči nas se da čuva vid, jača imunitet, podržava rast i obnavljanje tkiva te održava kožu i sluznice otpornima. U prirodi se javlja u dva oblika: gotov vitamin A iz namirnica životinjskog porijekla i provitamin A karotenoidi iz biljne hrane, koji se u našem tijelu pretvaraju u aktivni oblik.
Zbog svih ovih funkcija, mnogi ga doživljavaju kao vitamin kojeg „ne može biti previše“. Međutim, nauka upozorava da upravo prekomjeran unos može imati suprotan efekat – uključujući i povećan rizik od određenih vrsta raka.

Ovo pitanje postalo je naročito zanimljivo nakon novih istraživanja koja pokazuju da se odnos između vitamina A i rizika od karcinoma ne može posmatrati jednostrano. Ni premalo, ni previše – ključ je u ravnoteži.

Najnovija istraživanja: Šta kaže nauka iz Vijetnama?

Velika studija provedena u Vijetnamu bacila je potpuno novo svjetlo na ovu temu. Istraživači su okupili gotovo 7.000 ispitanika iz četiri vodeće bolnice i podijelili ih u dvije skupine:

• pacijente s dijagnozama različitih vrsta raka

• kontrolnu grupu pacijenata hospitaliziranih zbog drugih zdravstvenih problema

Svi učesnici popunjavali su detaljne upitnike o prehrani, na temelju kojih su naučnici izračunali prosječni dnevni unos vitamina A.

Šta su otkrili?

Rezultati su pokazali vrlo zanimljiv i neočekivan obrazac:
odnos između vitamina A i rizika od raka ima oblik slova U.

To znači:

• prenizak unos → povećava rizik

• previsok unos → također povećava rizik

• umjeren unos → povezan s najmanjom vjerovatnoćom obolijevanja

Optimalni unos iznosio je 85,3–104 µg dnevno.

Najizraženija povezanost uočena je kod:

• raka jednjaka

• raka želuca

• raka dojke

• raka rektuma

Kod raka debelog crijeva, zanimljivo, nije pronađena značajna veza.

Zašto previše vitamina A može biti problem?

Iako djeluje kao antioksidans, u velikim dozama vitamin A može postati prooksidans – što znači da pod određenim uvjetima može povećati oksidativni stres umjesto da ga smanji.
Previsok unos može dovesti i do:

• oštećenja jetre

• problema s kostima

• glavobolja, nesvjestica, mučnine

• smanjenja gustoće kostiju

• poremećaja vida

• povećanja rizika od određenih malignih procesa

Posebno opasan može biti suplementirani retinol, jer se mnogo brže akumulira u organizmu nego karotenoidi iz voća i povrća.

Postoje i ograničenja studije – važna napomena

Kao i svako istraživanje, i ovo ima nedostatke:

• podaci se oslanjaju na sjećanje ispitanika

• uzorak je specifičan za bolničku populaciju

• prehrana i navike u Vijetnamu razlikuju se od evropskih i svjetskih standarda

Ipak, rezultati su dovoljno snažni da pokrenu važnu raspravu o sigurnoj količini vitamina A.

---

Koliko vitamina A zaista trebamo?

Preporuke Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH) jasno su definisane:

• muškarci: 900 µg RAE

• žene: 700 µg RAE

• trudnice: 770 µg RAE

• dojilje: 1.300 µg RAE

RAE označava „ekvivalent aktivnosti retinola“ — standard koji uzima u obzir različite oblike vitamina A.

Važno je znati i ovo:
unos iz hrane je gotovo uvijek siguran, dok suplementi nose najveći rizik predoziranja.

 

Koje namirnice su najbogatije vitaminom A?

Uravnotežena prehrana obično pruža sve što nam je potrebno. Najbolji izvori uključuju:

• mrkvu

• batat

• bundevu

• špinat

• kelj

• ribu poput tune ili lososa

• goveđu jetru (vrlo bogata – ne preporučuje se često konzumirati)

Jedno ukusno jelo može pokriti gotovo cijeli dan potreba – npr. krem juha od bundeve ili pire od batata.

---

Vitamin A je samo dio slagalice: važnost ukupnog životnog stila

Ni jedan vitamin, pa ni vitamin A, ne može sam po sebi spriječiti nastanak raka.
Najbolja prevencija je kombinacija više zdravih navika, a Američko udruženje za borbu protiv raka ističe:

• raznovrsnu prehranu bogatu biljnim namirnicama

• održavanje zdrave tjelesne mase

• redovnu fizičku aktivnost

• izbjegavanje alkohola

• prestanak pušenja

Zdravlje se ne zasniva na jednom nutrijentu — već na kompletnom načinu života.

---

Zaključak: ravnoteža, a ne krajnosti

Vitamin A je neophodan i koristan, ali samo u pravoj mjeri.
Najnovija istraživanja pokazuju da i premalo i previše mogu nositi rizik.
Najsigurniji put je:

• oslanjanje na prirodnu hranu

• izbjegavanje nepotrebnih suplemenata

• praćenje preporučenih dnevnih vrijednosti

Drugim riječima: umjerenost štiti — i od manjka i od viška.