Plućna embolija – opasnost nakon operacije
Smrt 44-godišnje žene iz Sremske Mitrovice nakon rutinske operacije slijepog crijeva potresla je javnost. Iako se radilo o zahvatu koji se u medicini smatra standardnim, pacijentica je preminula kod kuće u fazi oporavka. Uzrok smrti bio je krvni ugrušak koji je doveo do plućne tromboembolije – stanja koje, prema riječima kardiologa dr. Petra Seferovića, predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu.
Zašto je došlo do komplikacija?
Pacijentica je nakon operacije imala povremenu povišenu temperaturu, ali nije primila antitrombotsku terapiju. To je značajan propust jer se upravo u postoperativnom razdoblju često javljaju ugrušci u venama nogu. Ti ugrušci mogu putovati do pluća, gdje blokiraju protok krvi i izazivaju plućnu emboliju – stanje koje nerijetko završava smrtnim ishodom.
Dr. Seferović naglašava da postoje jasno definirani medicinski protokoli koji predviđaju prevenciju tromboze, ali da se u ovom slučaju čini da nisu bili primijenjeni.
Šta je plućna embolija?
Plućna embolija nastaje kada se krvni ugrušak (tromb) odvoji, najčešće iz dubokih vena nogu, i dospije u pluća. Kada se ugrušak zaglavi u plućnoj arteriji, dolazi do:
-
otežanog protoka krvi,
-
smanjenja oksigenacije organizma,
-
naglog pogoršanja općeg stanja pacijenta.
Prema riječima dr. Seferovića, plućna embolija je odmah iza srčanog i moždanog udara te malignih bolesti na listi uzroka smrtnosti u svijetu.
Koji su simptomi tromboze?
Najvažniji znak da se u nozi stvorio ugrušak jeste oticanje. Ovaj simptom obično se javlja u donjim ekstremitetima, jer se u njima nalazi obilje vena. Dr. Seferović naglašava nekoliko ključnih simptoma:
-
Natečena noga – najčešći i najjasniji znak tromboze.
-
Bol i osjetljivost u nozi, često izrazito neugodni.
-
Crvenilo i toplina kože, što ukazuje na upalu.
-
Povišena temperatura, kao odgovor tijela na upalni proces.
Ako se ovi znakovi zanemare, ugrušak može preći iz vene noge u pluća i izazvati fatalnu komplikaciju.
Prevencija i dijagnostika
Najefikasnija metoda otkrivanja ugrušaka jeste ultrazvuk vena. On omogućava brzo i bezbolno otkrivanje tromboze i može spasiti život.
Pored toga, antitrombotska terapija u postoperativnom periodu (najčešće injekcije niskomolekularnog heparina) standardni su način da se smanji rizik od stvaranja ugrušaka.
Dr. Seferović posebno naglašava da prevencija mora biti individualizirana – nije svaki pacijent jednako rizičan, ali se kod većine, naročito nakon operacija, preporučuje praćenje i preventivno liječenje.
Ko je u najvećem riziku?
Određeni faktori mogu značajno povećati verovatnoću nastanka tromboze i plućne embolije:
-
operativni zahvati (posebno na trbušnoj šupljini i nogama),
-
dugotrajno ležanje ili nepokretnost,
-
gojaznost,
-
pušenje,
-
hormonska terapija ili trudnoća,
-
genetski i hematološki poremećaji koji utiču na zgrušavanje krvi.
Preporuke kardiologa
Za prevenciju tromboze i embolije, dr. Seferović savjetuje da se i osobe mlađe od 40 godina redovno kontroliraju. Preporučeni pregledi uključuju:
-
kompletnu krvnu sliku,
-
mjerenje šećera u krvi,
-
kontrolu kolesterola,
-
ultrazvuk abdomena jednom godišnje.
Osim toga, važno je održavati zdrav način života – dovoljno kretanja, uravnoteženu prehranu i izbjegavanje rizičnih navika poput pušenja.
Priča o preminuloj pacijentici nakon rutinske operacije jasno pokazuje koliko plućna embolija može biti iznenadna i smrtonosna. Ono što se na prvi pogled čini kao manja komplikacija – poput otoka noge ili povremene temperature – može biti znak da se u tijelu razvija stanje koje prijeti životu.
Poruka koju dr. Petar Seferović upućuje jest jasna: prevencija je ključ. Redovne kontrole, ultrazvučni pregledi i pridržavanje medicinskih protokola mogu spriječiti tragedije. Prepoznavanjem ranih simptoma i pravovremenom reakcijom značajno se povećava šansa da se spasi život.