Prehrana koja hrani mozak: Savjeti dr. Briana Hoflingera

Među brojnim čimbenicima koji utječu na zdravlje mozga, prehrana zauzima jedno od najvažnijih mjesta. Iako genetika igra ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija, životne navike i izbor namirnica jednako su presudni.
Neurokirurg dr. Brian Hoflinger, poznat po svojim edukativnim objavama na TikToku, naglašava kako određene namirnice mogu poboljšati rad mozga, potaknuti pamćenje i zaštititi nas od kognitivnog pada.

U nastavku donosimo tri ključne skupine koje bi se, prema dr. Hoflingeru, trebale što češće naći na našem tanjuru.

1. Orašasti plodovi – gorivo za mozak

Orašasti plodovi obiluju zdravim masnoćama koje su ključne za pravilno funkcioniranje moždanih stanica.
Posebno se ističu orasi, bogati ALA – biljnim oblikom omega-3 masnih kiselina koje pomažu u smanjenju upalnih procesa i štite neurone od oštećenja.

No, i druge vrste poput pistacija i bademâ imaju visoku nutritivnu vrijednost, jer sadrže proteine, magnezij i antioksidanse koji podržavaju koncentraciju i mentalnu izdržljivost.

Savjet stručnjaka: Samo šaka orašastih plodova dnevno dovoljna je da osjetite razliku u fokusu i raspoloženju.

2. Masna riba – izvor omega-3 za oštrije pamćenje

Ribe poput lososa, sardina, pastrve i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, esencijalnim za zdravlje mozga.
Ove masnoće poboljšavaju komunikaciju između moždanih stanica i pomažu u očuvanju sive tvari – dijela mozga odgovornog za pamćenje i učenje.

Dr. Hoflinger posebno ističe losos i tunu, jer sadrže mnogo omega-3, a malo zasićenih masti.
Redovita konzumacija ovih riba povezuje se s manjim rizikom od depresije i sporijim kognitivnim starenjem.

🧬 Zanimljiv podatak: Ljudi koji jedu ribu barem dva puta tjedno imaju do 20% bolji rezultat na testovima pamćenja.

3. Lisnato zeleno povrće – prirodni štit za pamćenje

Špinat, kelj, blitva i brokula prepuni su vitamina K, folata i antioksidansa koji pomažu u održavanju mentalne bistrine i smanjuju rizik od demencije.
Ove namirnice poboljšavaju cirkulaciju, pomažu u opskrbi mozga kisikom i potiču proizvodnju dopamina – neurotransmitera koji utječe na motivaciju i fokus.

🥗 Praktičan savjet: Uvrsti barem jednu porciju zelenog povrća dnevno – bilo u salati, smoothieju ili prilogu uz glavno jelo.

 Zaključak

Zdrav mozak ne ovisi samo o genetici – već i o svakodnevnim izborima.
Kombinacija orašastih plodova, masne ribe i zelenog povrća može dugoročno poboljšati pamćenje, koncentraciju i emocionalnu ravnotežu.
Kako kaže dr. Hoflinger:

“Hrana je gorivo, a mozak – motor koji ovisi o kvaliteti tog goriva.”

BONUS ČLANAK: Jagode iz saksije – kako uzgojiti najslađe voće na balkonu

Ako nemate vrt, a volite svježe, mirisne jagode – dobra vijest je da ih možete uzgojiti u posudi, na balkonu ili prozorskoj dasci.
Ova metoda idealna je za urbane prostore i zahtijeva vrlo malo mjesta.

 Kako započeti

Za sadnju odaberite posudu promjera 10–30 cm, s dobrim otvorima za drenažu.
Napuni je rahlom, hranjivom zemljom, te posadi 1–3 sadnice ovisno o veličini lonca.
Najbolje vrijeme za sadnju je od ožujka do studenog, ali uz odgovarajuće uvjete može se saditi i tijekom cijele godine.

Koje sorte odabrati

Za uzgoj u saksijama preporučuju se remontantne sorte – one koje neprestano rađaju plodove tijekom sezone.
Najpoznatije su:

• Humidiento

• Gem

• Obari

Ove sorte donose plodove od svibnja pa sve do prosinca, a uz malo topline mogu nastaviti rađati i zimi.

Njega i održavanje

Jagode u posudama rastu poput sobnih biljaka – potrebno ih je:

• redovito zalijevati,

• gnojiti dva puta godišnje,

• svake dvije godine zamijeniti novim sadnicama i zemljom.

Ako posudu s jagodama premjestite u topli prostor tijekom siječnja, prve plodove možete ubrati već krajem veljače!

Prednosti uzgoja na balkonu

• Bez pesticida i kemikalija

• Lako održavanje

• Dekorativan izgled u svakom prostoru

• Svježe, domaće jagode nadohvat ruke

Uz malo truda, jedna posuda može proizvesti 20 do 100 bobica godišnje, ovisno o sorti i njezi.

Zaključak

Uzgoj jagoda u saksijama spaja praktičnost i zadovoljstvo – čak i najmanji balkon može postati slatki kutak prirode.
A kad uberete prve plodove koje ste sami uzgojili, okus će biti poseban: mirisniji, slađi i puni truda koji ste uložili.