U današnjem članku vam pišemo na temu suhog voća i njegovog uticaja na zdravlje srca, posebno kada se jede u velikim količinama. Iako mnogi ljudi vjeruju da je svako voće zdravo bez obzira na količinu, istina je da i kod ovih namirnica treba biti umjeren. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na proizvode kojima se tokom pripreme dodaju šećer i različiti sirupi, jer upravo takvi dodaci mogu promijeniti njihovu hranjivu vrijednost.
Suho voće već godinama ima posebno mjesto u svakodnevnoj ishrani. Mnogi ga smatraju odličnom zamjenom za čokoladu, kekse i druge slatkiše, naročito kada žele smanjiti unos nezdravih grickalica. Suhe šljive, grožđice, smokve i kajsije često se nalaze na jelovniku osoba koje vode računa o zdravlju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da nije svako suho voće jednako dobro za organizam, posebno kada se konzumira bez razmišljanja o količini.
Jedan od najvećih problema krije se u načinu proizvodnje. Kada se svježe voće suši, iz njega se uklanja veliki dio vode, dok prirodni šećeri, vlakna i minerali ostaju u znatno manjoj zapremini. Zbog toga suho voće ima koncentrisaniji sastav nego njegova svježa verzija.
Mala količina suhog voća može sadržavati mnogo više kalorija nego što ljudi očekuju. Upravo zbog toga nekoliko šaka grožđica ili suhih smokava može predstavljati znatno obilniju užinu nego što se na prvi pogled čini.
Ipak, prirodni šećeri nisu jedina stvar na koju treba obratiti pažnju. Pojedini proizvođači tokom prerade dodaju šećerni sirup, zaslađivače ili druge sastojke koji proizvod čine slađim i privlačnijim kupcima. Takvo voće često izgleda gotovo identično prirodno sušenom, ali njegova hranjiva vrijednost može biti drugačija.
Najveća razlika nalazi se između suhog voća bez dodatnog šećera i proizvoda koji su naknadno zaslađeni. Upravo zato stručnjaci savjetuju da se prije kupovine pažljivo pročita deklaracija.
Mnogi kupci prilikom odlaska u prodavnicu obraćaju pažnju prvenstveno na izgled ambalaže. Natpisi koji naglašavaju prirodno porijeklo proizvoda često stvaraju osjećaj sigurnosti. Međutim, sama činjenica da proizvod sadrži voće ne znači da nema drugih dodataka.
Na deklaraciji se može jasno vidjeti da li su među sastojcima navedeni šećer, glukozni sirup ili drugi zaslađivači. Ako se takvi dodaci nalaze na spisku, proizvod može sadržavati znatno više šećera nego obična sušena voćka.
Poseban problem predstavlja navika stalnog grickanja. Suho voće je praktično, ne zahtijeva pripremu i lako se nosi na posao ili putovanje. Zbog toga mnogi ljudi tokom dana pojedu mnogo više nego što su planirali.
Nekoliko suhih smokava uz jutarnju kafu, šaka grožđica tokom rada i dodatna porcija navečer mogu zajedno predstavljati značajan unos kalorija. Kada se takva navika ponavlja svakodnevno, može doprinijeti povećanju tjelesne težine, posebno ako ukupna ishrana već sadrži previše energije.
To je naročito važno za osobe koje pokušavaju kontrolisati tjelesnu masu ili imaju određene zdravstvene probleme. Ljudi s dijabetesom trebaju voditi računa o ukupnoj količini ugljikohidrata, dok osobe koje prate holesterol i krvni pritisak trebaju posmatrati cjelokupnu ishranu.
Prema preporukama britanske Nacionalne zdravstvene službe, oko 30 grama suhog voća predstavlja jednu porciju. To može biti mala šaka grožđica, nekoliko suhih šljiva ili dvije suhe smokve. Takva količina može se uklopiti u uravnoteženu prehranu.
NHS
Važno je naglasiti da suho voće samo po sebi ne uništava srce, kako se ponekad tvrdi u senzacionalističkim naslovima. Ne postoje opravdani razlozi da se obična porcija nezaslađenog suhog voća predstavlja kao neposredna opasnost za srce.
Srčani udar nastaje zbog ozbiljnog poremećaja dotoka krvi u srčani mišić, najčešće usljed začepljenja koronarne arterije. Na njegov nastanak utiču brojni faktori, uključujući povišen holesterol, visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes i druge zdravstvene okolnosti.
Zbog toga se rizik od srčanih bolesti ne može jednostavno povezati s jednom namirnicom. Mnogo je važnije kakve prehrambene navike osoba ima tokom dužeg vremenskog perioda.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ograničavanje slobodnih šećera na manje od deset posto ukupnog dnevnog energetskog unosa. Dodani šećer u industrijski prerađenom suhom voću doprinosi upravo tom unosu, zbog čega je važno birati proizvode bez nepotrebnih zaslađivača.
Suho voće ipak ima brojne prednosti. Sadrži vlakna, određene minerale i druge korisne sastojke koji mogu doprinijeti raznovrsnoj prehrani. Zbog toga ga nije potrebno potpuno izbacivati iz jelovnika.
Jedan od praktičnih načina konzumiranja jeste dodavanje male količine suhog voća u zobene pahuljice ili obični jogurt. Tako može obogatiti ukus obroka bez potrebe za dodatnim zaslađivanjem.
Svježe voće također predstavlja odličan izbor jer sadrži više vode i obično pruža veći volumen hrane uz manju energetsku vrijednost. Jabuke, narandže, kruške i druge svježe voćke zato mogu biti praktičnije za svakodnevnu užinu.
