Fibrilacija atrija (FA) jedna je od onih bolesti srca o kojima se dugo govorilo kao o “tihom neprijatelju”, a danas znamo da pogađa ogroman broj ljudi i nosi ozbiljne zdravstvene posljedice. Tekst koji si podijelio vrlo jasno naglašava razmjere problema – više od 10 milijuna odraslih u Europi trenutno živi s ovim oblikom aritmije, a procjene kažu da će do 2030. broj porasti i do 17 milijuna pacijenata. Samo u Srbiji riječ je o 80.000 do 100.000 oboljelih. Dakle, radi se o javnozdravstvenom izazovu koji raste, a s njim i potreba za boljim dijagnostičkim i terapijskim pristupima.
Šta je fibrilacija atrija?
Kako objašnjava dr. Dragan Simić, kardiolog Klinike za kardiologiju KCS-a, FA je stanje u kojem dolazi do podrhtavanja atrija, odnosno nepravilnog i često ubrzanog rada srca. Pacijenti to mogu osjetiti kao preskakanje, treperenje ili nepravilne otkucaje. Problem nije samo neugodan osjećaj, već i činjenica da ovakvo podrhtavanje smanjuje efikasnost rada srca, a dodatno stvara uslove za formiranje krvnih ugrušaka. Ti ugrušci mogu otputovati do mozga i izazvati moždani udar – jednu od najozbiljnijih i najčešćih posljedica FA.
Zašto nastaje?
Fibrilacija atrija se vrlo često javlja kao posljedica drugih bolesti – naročito dugotrajne hipertenzije, angine pektoris, zatajenja srca, dijabetesa ili hroničnih plućnih bolesti. Drugim riječima, rijetko je izolovan problem; uglavnom se javlja “u paketu” s već postojećim kardiovaskularnim tegobama, čime dodatno otežava njihovo liječenje. To je i razlog zašto kardiolozi naglašavaju važnost kontinuiranog praćenja pacijenata s ovim bolestima.
Asimptomatski oblik – tihi rizik
Velika opasnost FA leži u tome što kod mnogih ljudi nema nikakvih simptoma. Oni žive ne znajući da im srce radi nepravilno, a prvi znak bolesti može biti upravo moždani udar. To FA čini posebno podmuklom i zahtijeva proaktivne preglede, čak i kad nema vidljivih tegoba. Preporuke su jasne:
-
osobe starije od 60 godina trebale bi raditi EKG i test opterećenja 2–3 puta godišnje,
-
mlađi od 60 godina – barem jednom godišnje.
Dijagnostika i praćenje
Dijagnosticiranje fibrilacije atrija danas je relativno jednostavno, zahvaljujući metodama poput EKG-a ili Holter monitora. Holter posebno pomaže jer registrira rad srca kroz duži vremenski period, čime se lakše otkrivaju nepravilnosti koje se možda neće pojaviti tokom kratkog pregleda.
Terapija i liječenje
Ciljevi liječenja FA mogu se svesti na tri osnovna:
-
Vraćanje ritma – korištenjem antiaritmika kako bi se srce vratilo u normalan sinusni ritam.
-
Kontrola frekvencije otkucaja – regulisanje brzine srca kako bi se spriječilo preopterećenje.
-
Prevencija ugrušaka – kroz antikoagulantne lijekove, jer svaki pacijent koji je imao FA barem jednom mora biti pod terapijom koja smanjuje rizik od moždanog udara.
Postoje i stariji i noviji lijekovi. Stariji su jeftiniji i dostupni, ali manje sigurni i sa više nuspojava. Novija generacija antikoagulansa danas je “zlatni standard” u Europi, iako su često skuplji. Prednost im je veća sigurnost i učinkovitost, što značajno smanjuje rizik od komplikacija.
Zašto je važna svijest o fibrilaciji atrija?
Ono što cijeli tekst jasno poručuje jeste da fibrilacija atrija nije prolazna i bezazlena aritmija. Ona može biti odskočna daska za teške posljedice poput invaliditeta ili smrti, posebno kroz moždani udar. Pravovremena dijagnoza i pravilna terapija ključ su da pacijenti, uprkos bolesti, nastave voditi normalan i kvalitetan život.
