Ljetno računanje vremena za 2024. godinu počinje 31. marta, što znači sat vremena manje spavanja, ali i naznaku sve sunčanih, toplih i dužih proljetnih dana.
Ali, kada se uvelo to pravilo? Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784, koji smatra da se pomicanjem sata može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje, a zbog nestašice ugljena i drugih energenata trebalo je maksimalno štediti električnu energiju, pa je Njemačka 1916. bila prva svjetska. zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena.
Računanje vremena, kakvog poznajemo i danas, uvedeno je od 1983. godine u SFRJ. Neke države u SAD-u ni danas ne mijenjaju sat, kao niti Japan, Ekvador i države u tropskom pojasu, dok u Evropi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.
Kraće spavanje stvara nešto malo stresa za naše tijelo jer mu treba vremena kako bi se navikao na novi ritam spavanja i buđenja. Prema nekim istraživanjima, tih sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je zbog osjećaja neispravnosti, glavobolje, srčanog opterećenja pa i većeg broja prometnih nesreća jer je zbog neispavnosti koncentracija slabija.
Pomicanje sata nije prirodno za ljudsko tijelo koje bi zapravo trebalo biti u skladu s prirodnim ciklusima, a ne s kazaljkama sata. Naše tijelo ima svoj ritam i naviknuto je spavati određeni broj sati, buditi se u određeno doba itd. Ako mu se to poremeti, ono što doživljava kao stres pa mu je neophodno nekoliko dana za prilagođavanje. To je glavni razlog zbog čega pomjeranje vremena u zimskom ili ljetnom periodu nije dobra stvar.
Broj ljudi koji zbog srčanog udara završavaju Hitnu pomoć navodno je povećan za oko 25 posto u danima nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena, uglavnom se radi o ženskim pacijentima, pokazuju neka istraživanja. Oni koji znaju da pate od srčanih problema trebali bi u te dane posebno pripaziti šta piju i jedu te izbjegavati veći tjelesni napor.
Ljetno računanje vremena završava ove godine 27. oktobra kada ponovo počinje zimsko računanje.
Federalne novine
