U današnjem članku vam pišemo na temu zdravlja nakon pedesete godine života i važnosti vitamina koji pomažu organizmu da normalno funkcioniše. Kako ljudi stare, njihovo tijelo prolazi kroz brojne promjene, pa je važno znati koje navike mogu pomoći u očuvanju zdravlja i zašto se lijekovi i dodaci ishrani ne trebaju uzimati bez savjeta ljekara.
Godine donose životno iskustvo i mudrost, ali istovremeno zahtijevaju i nešto više pažnje prema vlastitom organizmu. Mnogi ljudi tek nakon pedesete počinju ozbiljnije razmišljati o pravilnoj ishrani, redovnim pregledima i tome šta mogu učiniti kako bi što duže ostali zdravi i aktivni.
Posebnu pažnju privukao je savjet doktora Hadžitanovića, koji je tokom jednog televizijskog gostovanja govorio o vitaminima C i D3, ali i o aspirinu. Njegove riječi zainteresovale su brojne građane, naročito one koji su već zakoračili u šestu deceniju života.
Ipak, ono što je važno razumjeti jeste da svaki organizam ima drugačije potrebe. Preparat koji odgovara jednoj osobi ne mora biti potreban drugoj, čak i kada su približno istih godina.
Vitamin C jedan je od najpoznatijih vitamina koji učestvuje u normalnom funkcionisanju imunološkog sistema. Osim toga, važan je za stvaranje kolagena, zdravlje kože i krvnih sudova, kao i za normalno zarastanje rana.
Ovaj vitamin nalazi se u brojnim namirnicama, posebno u citrusnom voću, paprici, kiviju, jagodama i zelenom povrću. Osobe koje se hrane raznovrsno često mogu zadovoljiti dnevne potrebe bez dodatnih preparata.
Zbog toga nije neophodno da svi ljudi svakodnevno uzimaju vitamin C u tabletama. Veće količine ne znače automatski bolju zaštitu, a pretjerivanje može izazvati probavne tegobe i druge neželjene reakcije.
Drugi vitamin koji je doktor spomenuo jeste vitamin D3, koji ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju, mišića i normalnog funkcionisanja imunološkog sistema.
Njegova posebnost ogleda se u tome što ga organizam može stvarati kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti. Ipak, tokom hladnijih mjeseci, kada ljudi manje vremena provode na otvorenom, kod pojedinih osoba može se javiti nedostatak.
Starije osobe mogu biti posebno osjetljive na ovaj problem jer se sposobnost kože da proizvodi vitamin D s godinama smanjuje. Zbog toga ljekari nekim pacijentima preporučuju provjeru njegovog nivoa i odgovarajuću suplementaciju.
Međutim, uzimanje velikih doza vitamina D3 bez stručnog nadzora može biti štetno. Prekomjerne količine mogu dovesti do povećanja kalcija u krvi i problema s bubrezima, zbog čega se doziranje treba prilagoditi individualnim potrebama.
Pored vitamina, veliku pažnju izazvalo je spominjanje aspirina. Riječ je o lijeku koji se godinama koristi u medicini, između ostalog i za smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka kod određenih pacijenata.
Nekada se smatralo da bi njegova svakodnevna upotreba mogla biti korisna velikom broju starijih osoba. Međutim, savremena medicinska saznanja pokazala su da situacija nije toliko jednostavna.
Aspirin nije lijek koji bi svaka osoba starija od 50 godina trebala svakodnevno uzimati. Iako kod određenih pacijenata može smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara, istovremeno povećava mogućnost ozbiljnih krvarenja.
Posebno je važna razlika između osoba koje su već preživjele srčani ili moždani udar i onih koje nikada nisu imale takvih problema. Kod prve grupe aspirin može biti dio propisane terapije, dok se kod druge odluka donosi nakon pažljive procjene koristi i mogućih rizika.
Zbog toga niko ne bi trebao samostalno započinjati svakodnevno uzimanje ovog lijeka, ali ni prekidati ranije propisanu terapiju bez razgovora s ljekarom.
Doktor Hadžitanović osvrnuo se i na još jedan važan problem, a to je sve češće oslanjanje na neprovjerene metode liječenja.
Tokom pandemije koronavirusa pojavile su se brojne priče o ljudima koji su pokušavali liječiti ozbiljne infekcije alternativnim postupcima. U medijima se spominjao i slučaj iz Beograda, gdje su se, prema tadašnjim navodima, pojedinci okupljali radi neprovjerenih tretmana.
Takvi primjeri pokazuju koliko pogrešne informacije mogu biti opasne, naročito kada ljudi zbog njih odgađaju odlazak ljekaru.
Ozbiljni simptomi poput visoke temperature, otežanog disanja, snažnih bolova ili naglog pogoršanja zdravstvenog stanja zahtijevaju pravovremenu medicinsku procjenu. Samoliječenje u takvim situacijama može dovesti do komplikacija.
Važno je razumjeti da očuvanje zdravlja nakon pedesete ne zavisi samo od vitamina i lijekova. Mnogo veću ulogu imaju svakodnevne navike koje se godinama ponavljaju.
Redovno kretanje, uravnoteženi obroci, dovoljno sna i izbjegavanje štetnih navika predstavljaju osnovu zdravijeg života. Jednako su važni preventivni pregledi, praćenje krvnog pritiska i šećera u krvi te kontrole koje ljekar preporuči prema godinama i zdravstvenom stanju.
Ljudi često traže jednostavno rješenje koje će im omogućiti da ostanu zdravi, ali takvo rješenje ne postoji u jednoj tableti.
Najvažnija poruka jeste da vitamine C i D3, kao ni aspirin, ne treba posmatrati kao obaveznu svakodnevnu terapiju za sve osobe starije od 50 godina. Njihova upotreba treba zavisiti od stvarnih potre
