U današnjem članku vam pišemo na temu pravilnog košenja trave i vremena kada je najbolje obaviti ovaj posao. Mnogi misle da se trava može kositi bilo kada, ali nekoliko jednostavnih grešaka može učiniti da travnjak vrlo brzo izgubi lijepu zelenu boju.
Ko ima dvorište dobro zna koliko uredan i zelen travnjak može promijeniti izgled cijelog prostora. Ipak, nije dovoljno samo redovno prolaziti kosilicom i očekivati da će trava tokom cijelog ljeta ostati gusta i zdrava. Na njeno stanje utiču temperatura, vlaga, visina košenja, stanje noževa na kosilici, ali i doba dana kada se ovaj posao obavlja. Pogrešno izabrano vrijeme košenja može travu oslabiti mnogo više nego što većina ljudi očekuje.
Jedna od navika koja djeluje potpuno bezazleno jeste rano jutarnje košenje. Tada još nema velike vrućine, vazduh je prijatan i mnogima se čini da je upravo to idealan trenutak da urede dvorište. Problem je u tome što je trava u ranim jutarnjim satima najčešće još prekrivena rosom.
Kada se kosilicom prelazi preko mokrih vlati, rez uglavnom nije čist. Noževi mogu povlačiti i kidati travu umjesto da je uredno presijeku. Zbog toga se na vrhovima stvaraju oštećenja koja se sporije oporavljaju. Vlažna i oštećena trava ujedno može biti pogodnija za razvoj različitih gljivičnih oboljenja.
Mokra trava stvara još jedan praktičan problem. Lijepi se za donji dio kosilice, skuplja u grudvice i može ostaviti neuredne tragove po dvorištu. Umjesto ravnomjerno pokošene površine, vlasnik može završiti sa dijelovima travnjaka različite visine i gomilicama pokošene trave koje poslije mora dodatno uklanjati.
Najsigurnije je sačekati da jutarnja rosa potpuno nestane i da se vlati osuše. Time se ne štiti samo travnjak nego i osoba koja koristi kosilicu. Mokro zemljište može biti klizavo, naročito na kosinama ili neravnom terenu, pa se povećava mogućnost pada ili proklizavanja. Kod električnih kosilica dodatno je važno izbjegavati rad u vlažnim uslovima.
S druge strane, ni veoma kasno košenje nije najbolje rješenje. Ljudi često zbog posla i drugih obaveza kosilicu uključe tek predveče, kada temperatura počne padati. To jeste prijatnije za osobu koja radi, ali svježe pokošenoj travi treba određeno vrijeme da se oporavi prije nego što nastupi hladnija i vlažnija noć.
Nakon svakog košenja trava prolazi kroz određeni stres. Presječeni vrhovi treba da se prosuše, dok sama biljka počinje proces oporavka. Ako odmah nakon toga dođu rosa, niža temperatura i povećana vlažnost, stvaraju se uslovi koji mogu pogodovati bolestima.
Zbog toga se kao dobar izbor često navodi kasnije prijepodne, kada se rosa već povukla, ili dio poslijepodneva kada najveća vrućina počne popuštati. U toplijem periodu godine praktični termini mogu biti otprilike između 9 i 11 sati, kao i između 16 i 18 sati. Naravno, uvijek treba pratiti temperaturu i konkretne vremenske uslove.
Vrijeme košenja, međutim, nije jedina stvar koja određuje kako će travnjak izgledati. Vrlo česta greška jeste i želja da se trava skrati što više kako bi se sljedeće košenje odgodilo. Na prvi pogled to djeluje kao ušteda vremena, ali u stvarnosti može donijeti sasvim suprotan rezultat.
Kada se trava odsiječe gotovo do zemlje, ostaje premalo zelene površine koja biljci pomaže da normalno raste. Sunce tada lakše dopire direktno do tla, vlaga brže nestaje, a korijen postaje osjetljiviji na visoke temperature. Posljedica može biti žut, rijedak i oslabljen travnjak.
Dobro pravilo jeste da se tokom jednog košenja ne uklanja više od približno jedne trećine ukupne visine trave. Nešto viša trava pravi prirodnu zaštitu zemljištu, pomaže u očuvanju vlage i lakše podnosi vrele ljetne dane.
Veliku razliku prave i noževi na kosilici. Kada su dovoljno oštri, rez je uredan i čist. Ako su tupi, vlati se trgaju i poslije nekoliko dana njihovi vrhovi mogu dobiti smeđu boju. Čovjek tada lako pomisli da travnjaku nedostaje voda ili đubrivo, iako uzrok može biti mnogo jednostavniji – kosilica kojoj je potrebno održavanje.
Zato bi stanje noževa trebalo povremeno provjeravati i po potrebi ih naoštriti. Uredan rez omogućava travi da se brže oporavi, a cijela površina nakon košenja izgleda svježije i ravnomjernije.
Posebno pažljivo treba postupati tokom velikih ljetnih vrućina. Ako temperatura prelazi oko 30 stepeni, košenje u sredini dana može dodatno iscrpiti travu koja se već bori sa nedostatkom vlage i jakim suncem. U takvim danima bolje je posao pomjeriti prema kasnijem poslijepodnevu, kada sunčeva toplota više nije tako intenzivna.
Slično pravilo važi poslije jake kiše. Nije dobro odmah izlaziti sa kosilicom čim padavine prestanu. Zemlja može ostati mekana i natopljena, pa težina osobe i kosilice može sabiti tlo, napraviti tragove i oštetiti korijen. Bolje je sačekati da se i trava i površinski sloj zemlje dovoljno prosuše.
Način košenja utiče čak i na pojavu korova. Kada je travnjak gust i dovoljno visok, neželjene biljke imaju manje prostora i svjetlosti za razvoj. Ako se trava stalno kosi prenisko, stvaraju se praznine u kojima mogu početi nicati maslačak, djetelina i druge biljke koje vlasnik možda ne želi u dvorištu.
Ni zalijevanje nakon košenja ne treba raditi automatski. Ako je zemljište već dovoljno vlažno, dodatna voda može napraviti više problema nego koristi. Previše vlage može pogodovati truljenju i različitim oboljenjima. Umjesto čestog i površnog zalijevanja, korisnije je travnjak zalijevati rjeđe, ali dovoljno obilno da voda dođe do dubljih slojeva tla i podstakne razvoj snažnijeg korijena.
Na kraju se pokazuje da lijep travnjak ne zavisi samo od skupe kosilice, kvalitetnog sjemena ili đubriva. Mnogo važnije mogu biti male navike koje ništa ne koštaju. Suha trava, umjerena temperatura, odgovarajuća visina košenja i oštri noževi često su osnovni uslovi za gust, zelen i zdrav travnjak.
