Vrlo snažan zemljotres zatresao je Bosnu i Hercegovinu i probudio građane u četvrtak u 4 sata ujutro. Epicentar je navodno registrovan na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Potres je iznosio čak 5,7 stepeni prema Richteru, objavio je Evropski mediteransko seizmološki centar shodno prvim mjerenjima. Naknadno su smanjili procjenu na 5,3 stepena. Seizmološki centar Crne Gore navodi da su izmjerili magnitudu od 5,4 stepena.

Prema izvještajima, epicentar se stvorio na 10 kilometara dubine, 30-ak kilometara sjeverno od Nikšića, na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Snažno pomjeranje tla se osjetilo stotine kilometara dalje te je zemljotres prilično uplašio i probudio građane brojnih gradove Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Za sada nema informacija o potencijalnoj šteti, ali građani komentarišu da je potres bio zastrašujući i prilično dug. Na EMSC se također javljaju i iz Hrvatske te navode da su i tamo osjetili pomijeranje tla.

Nakon ovog prvog zemljotresa, još jedan slabiji jačine 3,1 stepeni prema Richteru pogodio je Bosnu i Hercegovinu, a zatim još jedan 3,1 stepeni koji je pogodio Crnu Goru.

Šta sve treba da znate o zemljotresima – gdje se najčešće dešavaju, kako se mjere i kakvu štetu najjači zemljotresi mogu da izazovu?

Zemljotresi mogu da budu toliko snažni i razorni da je teško i zamisliti da ih se dešava na hiljade svakog dana širom svijeta, obično u obliku slabih podrhtavanja. Većina njih je toliko slaba da ljudi ne mogu ni da ih osjete.

Ali s vremena na vrijeme dešavaju se veliki zemljotresi. Za poslednji jačine 7,8 stepeni Rihterove skale koji je pogodio južnu Tursku i Siriju 6. februara 2023. godine, naučnici kažu da je vjerovatno jedan od najsmrtonosnijih u ovoj deceniji.

Čak oko 80 posto svih zemljotresa na zemlji dešava se duž oboda Tihog okeana, koji se naziva i “vatreni prsten” ili ” vatreni pojas” zbog preovlađujućih vulkanskih aktivnosti koja se tamo dešavaju. Većina zemljotresa se dešava u zonama rasjeda, gdje se tektonske ploče — velike stjenske ploče koje čine gornji sloj Zemlje — sudaraju jedna o drugu ili se jedna pod drugu podvlače.

Ovi prirodni uticaji su obično postepeni i neprimjetni na površini, međutim, između ploča može da se stvori ogroman pritisak. Kada se ova energija oslobađa, šalje ogromne vibracije koje nazivamo seizmičkim talasima, stotinama kilometara kroz stjenu do površine. Također, postoje i oni potresi koji mogu da se dese daleko od zona rasjeda kada su ploče istegnute ili stisnute.

Današnji naučnici zemljotresima dodjeljuju ocjenu magnitude na osnovu jačine i trajanja njihovih seizmičkih talasa. Potres jačine 3 do 4,9 smatra se manjim ili slabim; 5 do 6,9 je umjereno do jak; 7 do 7,9 je snažan; a 8 veoma snažan.

Zemljotresi su obično praćeni naknadnim potresima, manjim zemljotresima koji se dešavaju nakon glavnog i mogu da traju sedmicama, ili čak i mjesecima u nekim slučajevima. Prema USGS-u, neki zemljotresi takođe imaju predpotrese, ili manje potrese koji prethode nekom većem zemljotresu.

Prema onome što je zabilježeno, najjači zemljotres bio je zemljotres magnitude 9,5 koji je pogodio južni Čile 1960. godine. Zemljotres kod Valdivije, nazvan po gradu koji je pretrpio najveću štetu, ubio je oko 1.655 ljudi i ostavio još dva miliona bez krova nad glavom. Također je izazvao cunami koji se proširio na Pacifik i poplavio obale Japana, Havaja i Novog Zelanda.

U prosjeku se zemljotres jačine 8 stepeni Rihterove skale desi jednom u godinu dana. Oko 10.000 ljudi godišnje strada u zemljotresima. Najveći broj života oduzmu zgrade koje se urušavaju, ali razaranja su često praćena klizištima, požarima, poplavama ili cunamijima.

Federalne novine

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here