Dnevno uzimanje aspirina može biti opasno – Evo gdje ljudi najčešće griješe
U današnje vrijeme, mnogi ljudi vjeruju da dnevna tableta aspirina predstavlja jednostavan i siguran način da zaštite srce, spriječe zgrušavanje krvi i očuvaju zdravlje.
Nažalost, to uvjerenje nije samo pogrešno – već može biti i opasno po život.
Prema riječima vaskularnog hirurga dr. Daria Jocića, sve veći broj pacijenata uzima aspirin ili kardiopirin bez ljekarskog nadzora, misleći da time čine dobro svom organizmu. Međutim, istina je da aspirin nije univerzalni lijek za prevenciju tromboze, a njegova dugotrajna i nestručna upotreba može dovesti do ozbiljnih posljedica.
Aspirin – čudotvorni lijek ili dvosjekli mač?
Aspirin, poznat i kao acetilsalicilna kiselina, već više od sto godina zauzima posebno mjesto u medicini.
Njegova primjena obuhvata:
-
ublažavanje bolova,
-
smanjenje temperature,
-
sprečavanje upala,
-
te prevenciju određenih kardiovaskularnih događaja, poput srčanog i moždanog udara.
Ali – kako upozorava dr Jocić – ono što u jednoj situaciji može biti spasonosno, u drugoj može biti štetno.
„Ljudi često misle da aspirin može spriječiti svaku vrstu tromboze, što je pogrešno.
Venska tromboza i arterijske bolesti imaju različite uzroke i mehanizme.
Aspirin pomaže kod jednog, ali ne kod drugog“, naglašava dr Jocić.
Zašto aspirin nije univerzalna preventiva?
Da bismo razumjeli zašto aspirin nije čarobna tableta za sve, važno je razlikovati vrste krvnih ugrušaka i mjesta na kojima nastaju.
-
Arterijski ugrušci – nastaju u arterijama koje prenose krv iz srca ka organima.
Tu su ugrušci obično rezultat pucanja aterosklerotskog plaka (naslaga masnoće u arterijama).
U ovom slučaju, aspirin može pomoći jer smanjuje ljepljivost trombocita, čime se smanjuje rizik od stvaranja novih ugrušaka. -
Venska tromboza – javlja se u venama, najčešće u nogama.
Ovdje ugrušci nastaju zbog usporenog protoka krvi, oštećenja venskog zida ili dugotrajnog mirovanja.
Na takve procese aspirin nema značajan uticaj.
Drugim riječima, aspirin nije efikasan kod venske tromboze, a upravo tu mnogi pacijenti prave najveću grešku.
Gdje ljudi najčešće griješe?
Mnogo je zabluda o aspirinu, ali nekoliko njih posebno se ističe po učestalosti i opasnosti.
🔹 1. Samoinicijativno uzimanje bez ljekarskog savjeta
Mnogi počinju piti aspirin „za svaki slučaj“, jer su čuli da ga „svi stariji koriste“.
Takvo ponašanje može biti izuzetno rizično.
Bez prethodnih analiza krvi, mjerenja krvnog pritiska i procjene vaskularnog zdravlja, nije moguće utvrditi da li vam je aspirin zaista potreban.
🔹 2. Uzimanje aspirina s drugim lijekovima
Aspirin može interagovati s mnogim lijekovima – naročito s onima za pritisak, antikoagulansima (poput varfarina) i nesteroidnim protivupalnim lijekovima.
Kombinacija može dovesti do pojačanog krvarenja ili oštećenja želuca.
🔹 3. Pretpostavka da „manja doza ne može štetiti“
Iako se kardiopirin i slični preparati propisuju u malim dozama (obično 75–100 mg), dugotrajno uzimanje i te doze može izazvati nuspojave, posebno kod starijih osoba ili onih s osjetljivim želucem.
🔹 4. Ignorisanje simptoma nuspojava
Pojave poput tamne stolice, gubitka apetita, bolova u stomaku ili vrtoglavice ne treba zanemarivati.
To su često prvi znakovi unutrašnjeg krvarenja ili iritacije sluznice želuca.
Najčešće nuspojave i rizici aspirina
Iako se aspirin često naziva „malom tabletom s velikom snagom“, on je i lijek s ozbiljnim mogućim posljedicama.
1. Gastrointestinalni problemi
-
Dugotrajno uzimanje može izazvati gastritis, čir na želucu i krvarenje.
-
Osobe koje već imaju osjetljiv stomak, refluks ili probavne tegobe posebno su izložene riziku.
2. Unutrašnja krvarenja
-
Budući da aspirin smanjuje sposobnost krvi da se zgruša, povećava se opasnost od krvarenja u želucu, crijevima ili mozgu.
-
Čak i manja povreda može izazvati produženo krvarenje.
3. Interakcije s drugim lijekovima
-
Kombinacija s lijekovima protiv bolova (npr. ibuprofen, naproksen) dodatno oštećuje sluznicu želuca.
-
Istovremena upotreba s antikoagulansima povećava rizik od krvarenja i može biti životno opasna.
4. Alergijske reakcije
-
Kod pojedinih ljudi može izazvati osip, oticanje ili poteškoće s disanjem.
-
Osobe s astmom trebaju biti posebno oprezne, jer aspirin može pogoršati simptome.
Kada je aspirin koristan?
Aspirin može biti vrlo efikasan, ali samo kada postoji medicinski opravdan razlog.
Ljekari ga najčešće propisuju:
-
osobama koje su već pretrpjele infarkt miokarda ili moždani udar,
-
pacijentima s ugrađenim stentovima ili nakon operacija srca,
-
osobama s visokim rizikom od arterijskih bolesti (npr. dijabetes, povišen holesterol, pušenje, hipertenzija).
U tim slučajevima, aspirin je dio kontrolisanog terapijskog plana, gdje su koristi veće od rizika.
Ali kod zdravih ljudi – bez dijagnoze i bez savjeta ljekara – rizik od štete prevazilazi eventualnu korist.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti – ne kroz tabletu, već kroz navike
Dr Jocić naglašava da aspirin nije zamjena za zdrav način života.
Prevencija srčanih i vaskularnih bolesti temelji se prije svega na promjeni svakodnevnih navika:
-
Uravnotežena ishrana – više voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti.
-
Redovno kretanje – najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno.
-
Prestanak pušenja i smanjenje alkohola – dva glavna neprijatelja zdravih krvnih sudova.
-
Kontrola krvnog pritiska i šećera – tihi faktori rizika koji često ostanu neotkriveni.
-
Upravljanje stresom – hronični stres povećava rizik od srčanih problema jednako kao i loša ishrana.
Sve ove mjere zajedno imaju veći i sigurniji efekat na zdravlje krvnih sudova nego tableta aspirina bez indikacije.
Konsultacija s ljekarom – korak koji spašava zdravlje
Jedan od najvećih problema današnjice jeste što ljudi preuzimaju ulogu „svojih ljekara“, oslanjajući se na savjete iz okoline ili informacije s interneta.
Međutim, svako tijelo reaguje drugačije.
Zdravstveno stanje, genetske predispozicije, postojeće bolesti i lijekovi koje već uzimate – sve to utiče na način na koji organizam reaguje na aspirin.
Zato je stručni savjet ljekara nezamjenjiv.
Samo medicinski pregled i laboratorijske analize mogu pokazati:
-
da li vam je aspirin potreban,
-
u kojoj dozi,
-
i koliko dugo ga treba koristiti.
Bez toga, svaka samoinicijativa predstavlja nepotreban rizik.
Zaključak: Aspirin nije za svakoga
Aspirin jeste vrijedan lijek – ali samo kada se koristi promišljeno i pod nadzorom stručnjaka.
Njegova neselektivna i svakodnevna upotreba, bez jasne indikacije, može uzrokovati više štete nego koristi.
Najčešće greške su samostalno uzimanje, kombinovanje s drugim lijekovima i ignorisanje nuspojava.
Ako niste sigurni da li vam aspirin zaista treba, nemojte ga uzimati „za svaki slučaj“ – posavjetujte se sa ljekarom.
Zdravlje srca i krvnih sudova ne održava se tabletom, već odgovornim načinom života: pravilnom ishranom, redovnim kretanjem, umjerenošću i prevencijom.
U svijetu u kojem se lijekovi lako nabavljaju, prava mudrost leži u odmjerenosti i znanju.
Jer, kako ističu stručnjaci, i najpoznatiji lijek postaje otrov ako se koristi bez razloga.
