U današnjem članku vam pišemo na temu pravilne higijene nakon šezdesete godine života i dijelova tijela kojima je potrebno posvetiti malo više pažnje. Mnogi stariji ljudi redovno se kupaju i održavaju čistoću, ali postoje određena mjesta na tijelu koja se lako zaborave, a zbog toga se mogu pojaviti neugodni mirisi, crvenilo i iritacije.
Kako godine prolaze, ljudsko tijelo se mijenja, a s njim se mijenjaju i potrebe kože. Ono što je nekada bilo dovoljno za svakodnevnu njegu možda više ne pruža isti osjećaj ugode. Koža postaje osjetljivija, može se lakše isušivati, a pojedinim osobama zbog bolova u zglobovima ili slabije pokretljivosti održavanje higijene postaje zahtjevnije.
Ipak, pravilna higijena u starijoj dobi ne znači češće kupanje niti korištenje velikih količina sapuna. Mnogo je važnije nježno čistiti tijelo, dobro osušiti osjetljiva područja i obratiti pažnju na eventualne promjene.

Posebno treba izbjegavati veoma toplu vodu i agresivne preparate koji mogu ukloniti prirodne masnoće s kože. Takvi proizvodi ponekad pojačavaju suhoću, svrbež i osjećaj zatezanja.
Jedno od područja koje starije osobe često nedovoljno njeguju jeste usna šupljina. Iako većina svakodnevno pere zube, određeni dijelovi usta mogu ostati zanemareni.
Na jeziku, između zuba i uz rub desni mogu se nakupljati ostaci hrane i bakterijske naslage. Vremenom one mogu doprinijeti neugodnom zadahu i problemima sa zdravljem usne šupljine.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti čišćenju jezika, međuzubnih prostora i zubnih proteza.
Kod starijih osoba česta je i pojava suhih usta. Ona može biti povezana s određenim lijekovima, zdravstvenim tegobama ili smanjenim lučenjem pljuvačke.
Pljuvačka ima važnu ulogu u održavanju zdravlja usne šupljine, pa njen nedostatak može povećati nelagodu i rizik od pojedinih stomatoloških problema.
Zbog toga se preporučuje redovno pranje zuba pastom koja sadrži fluorid, svakodnevno čišćenje prostora između zuba i održavanje proteza prema uputama stomatologa.
Neugodan zadah koji traje duže vrijeme ne treba uvijek pripisivati godinama, jer ponekad može ukazivati na problem koji zahtijeva stomatološki pregled.
Drugo osjetljivo područje kojem treba posvetiti pažnju jeste nos.
Nosna sluznica ima važnu zaštitnu funkciju, ali tokom hladnijih mjeseci može postati suha i nadražena. Posebno se to događa kada se prostorije intenzivno zagrijavaju, a zrak postaje suh.
Starije osobe tada mogu osjećati peckanje, zatezanje ili nelagodu prilikom disanja kroz nos.
Za njegu suhe nosne sluznice mogu biti korisni odgovarajući fiziološki rastvori, dok grubo čišćenje štapićima ili drugim predmetima treba izbjegavati.
Guranje predmeta duboko u nos može izazvati povrede osjetljive sluznice i dodatno pogoršati problem.

Ako se koristi posebno pomagalo za ispiranje nosa, veoma je važno upotrebljavati sterilnu, destiliranu ili prethodno prokuhanu i ohlađenu vodu.
Obična voda iz česme nije uvijek sigurna za ovakav način primjene, čak i kada je pogodna za piće.
Treće područje koje zaslužuje pažnju jesu pazusi.
Na ovom dijelu tijela prirodno se zadržavaju toplota i vlaga, što može pogodovati nastanku neugodnih mirisa. Iako se često misli da je znoj sam po sebi glavni uzrok takvih problema, važnu ulogu imaju i mikroorganizmi koji se nalaze na površini kože.
Kada razgrađuju određene sastojke znoja, može se pojaviti karakterističan tjelesni miris.
Redovno pranje pazuha blagim sredstvom i pažljivo sušenje često su važniji od korištenja jakih mirisnih proizvoda.
Neki dezodoransi i agresivni sapuni mogu dodatno nadražiti osjetljivu kožu, naročito kod osoba koje već imaju problema sa suhoćom.
Ako se pojave dugotrajno crvenilo, bol, ranice ili neugodan miris praćen drugim promjenama, potrebno je razmotriti pregled kod zdravstvenog radnika.
Četvrto područje koje se često zanemaruje jesu stopala.
Kako ljudi stare, mnogima postaje teže saginjati se i detaljno pregledati donje dijelove nogu. Zbog toga se ponekad ne primijete male ranice, promjene na koži ili vlaga između prstiju.

Prostor između prstiju posebno je važno pažljivo oprati i potpuno osušiti nakon kupanja.
Zadržavanje vlage može doprinijeti iritacijama i razvoju gljivičnih infekcija, posebno kada se stopala dugo nalaze u zatvorenoj obući.
Redovno mijenjanje čarapa, odgovarajuća obuća i pažljiv pregled kože predstavljaju jednostavne, ali korisne navike.
Poseban oprez potreban je osobama koje imaju dijabetes. Kod njih se ponekad javlja smanjena osjetljivost stopala, zbog čega manje povrede mogu ostati neprimijećene.
Čak i mala ranica na stopalu osobe s dijabetesom može zahtijevati pravovremenu medicinsku procjenu, naročito ako sporo zarasta, otiče ili pokazuje znakove infekcije.
Zbog toga se preporučuje svakodnevno pregledanje stopala, uključujući tabane i područja između prstiju.
Peto područje koje mnogi zaboravljaju obuhvata pupak i različite kožne nabore.
Kod osoba koje imaju izraženije nabore kože, vlaga se može zadržavati ispod grudi, na stomaku ili između dijelova tijela koji su stalno u dodiru.
U takvim područjima često nastaju toplota i trenje, što može izazvati crvenilo, peckanje ili neprijatan miris.
Pupak i kožne nabore potrebno je nježno očistiti i dobro osušiti, bez snažnog trljanja.
U pupku se mogu zadržavati sitne čestice kože, ostaci sapuna i druge nečistoće. Iako se na ovaj dio tijela često zaboravlja, njegova redovna njega može pomoći u sprečavanju nelagode.
Međutim, važno je naglasiti da pretjerano ribanje ne predstavlja dobro rješenje. Osjetljiva koža može se lako oštetiti, naročito u starijoj dobi.
Ako se pojave bol, otok, neobičan iscjedak ili osip koji se širi, potrebno je potražiti stručni savjet jer uzrok može biti infekcija ili drugo kožno oboljenje.
Pored ovih područja, posebnu pažnju treba posvetiti općem stanju kože.
Nakon šezdesete godine mnogi primjećuju da im je koža tanja, osjetljivija i sklonija isušivanju. Zbog toga može biti korisno koristiti blage preparate i hidratantne kreme koje odgovaraju individualnim potrebama.
Njega kože ne mora biti komplikovana da bi bila korisna. Ponekad su mlaka voda, blago sredstvo za pranje i odgovarajuća hidratacija sasvim dovoljni za svakodnevnu rutinu.
Starijim osobama koje imaju ograničenu pokretljivost mogu pomoći praktična pomagala poput stolice za tuširanje, rukohvata ili četki s produženom drškom.
Takva pomagala mogu olakšati održavanje higijene i smanjiti rizik od pada u kupatilu.
Važnu ulogu imaju i članovi porodice, posebno kada starijoj osobi određene aktivnosti postanu fizički zahtjevne.
Pomoć pri održavanju lične higijene uvijek treba pružati uz poštovanje privatnosti, dostojanstva i želja osobe kojoj je potrebna.
Niko ne bi trebao osjećati stid zato što mu je zbog godina ili zdravstvenih poteškoća potrebna dodatna podrška.
Na kraju, pravilna higijena nakon šezdesete godine ne zahtijeva skupe preparate niti složene postupke. Najvažnije je razumjeti promjene koje dolaze sa starenjem i prilagoditi svakodnevnu njegu stvarnim potrebama.
Redovna pažnja prema usnoj šupljini, nosu, pazusima, stopalima, pupku i kožnim naborima može pomoći u smanjenju neugodnih mirisa, iritacija i drugih problema.
Male navike, poput pažljivog sušenja kože i redovnog pregledanja osjetljivih mjesta, mogu značajno doprinijeti svakodnevnoj udobnosti. A kada se pojave neobične ili dugotrajne promjene, najbolje je potražiti stručni savjet umjesto pokušaja da se problem riješi samo dodatnim pranjem.
















