U današnjem članku vam pišemo na temu pet dijelova tijela kojima bi osobe starije od 60 godina trebale posvetiti posebnu pažnju prilikom održavanja lične higijene. Kako čovjek stari, njegova koža postaje osjetljivija, a neke svakodnevne navike potrebno je prilagoditi promjenama koje dolaze s godinama. Upravo zbog toga važno je znati koja mjesta na tijelu ljudi često zaboravljaju oprati i kako jednostavnom njegom mogu spriječiti neugodne mirise, iritacije i druge probleme.
Starenje je prirodan proces koji donosi brojne promjene u organizmu. Koža postepeno gubi dio svoje vlažnosti i elastičnosti, dok pojedinim osobama održavanje higijene postaje zahtjevnije zbog smanjene pokretljivosti ili zdravstvenih tegoba.
Ipak, neugodan tjelesni miris ne znači automatski da osoba ne vodi računa o čistoći. Njegov nastanak može biti povezan s lijekovima, pojačanim znojenjem, promjenama na koži ili određenim zdravstvenim stanjima.
Zbog toga je važno obratiti pažnju na nekoliko područja koja se tokom svakodnevnog kupanja i njege lako zanemaruju.
Prvo mjesto koje zaslužuje posebnu pažnju jeste jezik i unutrašnjost usne šupljine. Mnogi ljudi redovno peru zube, ali zaboravljaju da se ostaci hrane i različite naslage mogu zadržavati i na jeziku.
Takve naslage mogu doprinijeti pojavi neugodnog zadaha, posebno kada je prisutna suhoća usta. Kod starijih osoba ovaj problem nije rijedak, a ponekad nastaje kao posljedica korištenja određenih lijekova.
Zato je pored redovnog pranja zuba korisno nježno očistiti jezik mekanom četkicom ili odgovarajućim strugačem. Potrebno je održavati i prostore između zuba, kao i zubne proteze ukoliko ih osoba koristi.
Pranje zuba dva puta dnevno i redovni stomatološki pregledi predstavljaju osnovu pravilne oralne higijene.
Ako neugodan zadah ne prolazi uprkos redovnom čišćenju, potrebno je provjeriti postoje li problemi s desnima, zubima ili lučenjem pljuvačke.
Drugo područje koje se često zanemaruje jesu nos i nosni prolazi. Iako se nos uglavnom ne povezuje s neugodnim tjelesnim mirisom, suhoća njegove sluznice može izazvati brojne neprijatnosti.
Tokom hladnijih mjeseci, kada grijanje dodatno isušuje zrak, pojedini ljudi osjećaju peckanje, začepljenost ili stvaranje suhih naslaga.
Nosnu sluznicu ne treba čistiti grubim predmetima niti štapiće gurati duboko u nosne prolaze. Takvi postupci mogu izazvati povrede i dodatnu iritaciju.
Kod izražene suhoće mogu pomoći odgovarajući fiziološki rastvori ili slani sprejevi koji se koriste prema uputstvu.
Međutim, učestalo krvarenje, bol, neugodan sekret ili dugotrajna začepljenost zahtijevaju ljekarski pregled. Takve promjene ne bi trebalo jednostavno pripisivati starosti.
Treće mjesto kojem je potrebna redovna njega jesu pazusi. Ovo područje posebno je osjetljivo jer se u njemu mogu zadržavati znoj i vlaga.
Kada mikroorganizmi na koži razgrađuju određene sastojke znoja, može nastati neugodan miris. Problem se ponekad pojačava ako se koža ne osuši pravilno nakon kupanja.
Najjednostavniji način održavanja higijene pazuha jeste redovno pranje blagim sredstvom i pažljivo sušenje.
Agresivne sapune i snažno trljanje trebalo bi izbjegavati jer mogu izazvati crvenilo i oštećenje osjetljive kože.
Dezodoransi mogu pomoći u kontroli mirisa, dok antiperspiranti smanjuju znojenje. Ipak, nijedan proizvod ne može potpuno zamijeniti svakodnevnu higijenu.
Ako se pojave bolne kvržice, ranice ili uporan svrbež, najbolje je potražiti stručni savjet.
Četvrto područje koje mnogi ljudi zanemaruju jesu stopala, posebno prostor između prstiju.
Stopala su tokom dana često zatvorena u obući, zbog čega se na njima mogu zadržavati toplota i vlaga. Takvi uslovi mogu pogodovati nastanku neugodnih mirisa i gljivičnih infekcija.
Posebno je važno nakon pranja dobro osušiti kožu između prstiju. Vlažni prostori mogu postati pogodno okruženje za razvoj kožnih problema.
Čarape bi trebalo redovno mijenjati, a obuću provjetravati. Također je korisno birati udobne cipele koje ne stvaraju pretjeran pritisak.
Osobe koje imaju dijabetes trebaju biti naročito oprezne jer čak i manje povrede stopala mogu dovesti do ozbiljnijih komplikacija.
Svakodnevni pregled kože može pomoći u ranom uočavanju pukotina, plikova, ranica i drugih promjena.
Rane koje teško zarastaju, gubitak osjeta ili promjena boje stopala zahtijevaju medicinsku procjenu.
Peto područje koje se lako zaboravlja jeste pupak, zajedno s kožnim naborima na tijelu.
U pupku se tokom vremena mogu nakupiti ostaci sapuna, znoj, mrtve ćelije kože i sitna vlakna odjeće. Zbog toga ga je potrebno nježno oprati i nakon toga dobro osušiti.
Slična pažnja potrebna je naborima ispod grudi, na stomaku i u preponama. Na ovim mjestima vlaga i trenje mogu izazvati crvenilo, neugodan miris i iritaciju.
Redovno pranje mlakom vodom, korištenje blagih preparata i temeljito sušenje predstavljaju najvažnije korake njege.
Važno je izbjegavati agresivno čišćenje i proizvode koji izazivaju peckanje.
Ako se pojave neugodan iscjedak, bol, otok ili promjene koje ne prolaze, potrebno je obratiti se ljekaru.
Posebno je važno razumjeti da češće kupanje i korištenje velikih količina parfemisanih preparata ne moraju riješiti svaki problem.
Ponekad neugodan miris može biti posljedica zdravstvenog stanja koje zahtijeva odgovarajuće liječenje.
Kod osoba kojima je kretanje otežano korisna mogu biti praktična pomagala, poput stolice za tuširanje ili četke s produženom drškom.
Pravilna higijena nakon šezdesete godine ne mora biti komplikovana niti skupa. Najvažnije je održavati redovne navike, njegovati osjetljive dijelove tijela i obratiti pažnju na promjene koje se pojavljuju.
Uz malo dodatne pažnje i odgovarajuću njegu, starije osobe mogu lakše očuvati osjećaj svježine, udobnosti i svakodnevnog samopouzdanja.
