U današnjem članku vam pišemo na temu jedne svakodnevne navike u domu koja može uticati na količinu bakterija u kućnoj prašini. Riječ je o spuštanju roletni tokom dana, posebno ljeti kada ljudi pokušavaju zaštititi stan od velikih vrućina. Iako zamračivanje prostorija pomaže da se sačuva prijatna temperatura, istraživanja pokazuju da prirodna dnevna svjetlost može imati važnu ulogu u održavanju zdravijeg kućnog okruženja.
Tokom toplih ljetnih dana mnogi ljudi čim ustanu spuštaju roletne kako bi spriječili ulazak sunčevih zraka. Takva navika djeluje potpuno razumljivo jer niko ne želi provoditi vrijeme u pregrijanom stanu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da dugotrajno držanje prostorija u potpunom mraku može imati određene nedostatke, posebno kada je riječ o mikroorganizmima koji se nalaze u kućnoj prašini.
Prirodna svjetlost mnogo je važnija nego što se na prvi pogled čini. Osim što prostor čini ugodnijim i svjetlijim, ona može uticati na uslove u kojima određene bakterije opstaju. Upravo je ovo pitanje zainteresovalo naučnike koji su odlučili istražiti šta se događa s mikroorganizmima kada su prostorije izložene različitim vrstama osvjetljenja.
Posebnu pažnju privuklo je istraživanje provedeno na Univerzitetu u Oregonu, koje je vodio istraživač Aškan Fahimipur. Njegov tim proučavao je kako dnevna svjetlost, ultraljubičasto zračenje i potpuni mrak utiču na bakterije prisutne u kućnoj prašini.
Rezultati istraživanja pokazali su da je u prašini izloženoj prirodnoj svjetlosti bilo manje živih bakterija nego u prašini koja je stajala u mraku.
Naučnici su tokom eksperimenta koristili posebno pripremljene prostore s različitim uslovima osvjetljenja. U jednom dijelu uzorci su bili potpuno zaštićeni od svjetlosti, drugi su bili izloženi dnevnom osvjetljenju, dok su treći primali ultraljubičaste zrake.
Nakon određenog vremena upoređene su bakterijske zajednice koje su opstale u tim uslovima. Istraživači su ustanovili da je u tamnim uslovima prosječno oko 12 posto bakterija ostalo sposobno za život i razmnožavanje.
S druge strane, u uzorcima izloženim dnevnoj svjetlosti taj udio iznosio je približno 6,8 posto, dok je kod izlaganja ultraljubičastom zračenju bio oko 6,1 posto.
Ovi rezultati pokazali su da obična dnevna svjetlost koja prolazi kroz prozore može uticati na bakterije koje se nalaze u prašini. Ipak, istraživanje nije dokazalo da podizanje roletni automatski sprečava bolesti niti da zamračena prostorija predstavlja neposrednu zdravstvenu opasnost.
Važno je razumjeti da bakterije postoje gotovo svuda. Nalaze se na namještaju, podovima, tekstilu i brojnim predmetima koje ljudi svakodnevno koriste. Veliki broj njih potpuno je bezopasan, dok pojedine vrste mogu predstavljati zdravstveni rizik.
Zbog toga prisustvo bakterija u domu ne znači automatski da je prostor nezdrav. Mnogo je važnije kakvi uslovi vladaju u prostoriji i koliko se pažnje posvećuje redovnom čišćenju i provjetravanju.
Istraživanje iz Oregona posebno je zanimljivo jer pokazuje da osvjetljenje može promijeniti sastav bakterijskih zajednica. To znači da različiti uslovi u zatvorenom prostoru mogu pogodovati opstanku različitih mikroorganizama.
Osim uticaja na prašinu, dnevna svjetlost važna je i za prirodni ritam ljudskog organizma. Tijelo koristi smjenjivanje dana i noći kao jedan od signala koji pomažu u regulaciji budnosti i spavanja.
Kada osoba tokom dana boravi u dobro osvijetljenom prostoru, organizam lakše prepoznaje vrijeme predviđeno za aktivnost. Nasuprot tome, stalni boravak u zamračenim prostorijama može smanjiti izloženost prirodnom svjetlu.
Dnevna svjetlost posebno je važna za održavanje normalnog ritma spavanja, ali to ne znači da ljudi trebaju cijeli dan biti izloženi jakom suncu.
Prirodno osvjetljenje može pozitivno djelovati i na raspoloženje. Svijetle prostorije često stvaraju osjećaj otvorenosti i prijatnije atmosfere, dok dugotrajan boravak u polumraku pojedinim osobama može djelovati zamorno.
Kada je riječ o vitaminu D, potrebno je napraviti važnu razliku. Organizam ga može stvarati prilikom odgovarajućeg izlaganja kože sunčevom UVB zračenju, ali sunčeva svjetlost koja prolazi kroz obično prozorsko staklo uglavnom nije dovoljna za taj proces.
Zato otvaranje roletni ne može zamijeniti druge načine održavanja odgovarajućeg nivoa vitamina D.
Tokom ljeta ipak postoji opravdan razlog za spuštanje roletni. Direktna sunčeva svjetlost može značajno zagrijati prostorije, naročito kada su prozori okrenuti prema jugu ili zapadu.
Zbog toga stručnjaci ne savjetuju potpuno odustajanje od zaštite od sunca, već pronalaženje ravnoteže između prirodnog osvjetljenja i ugodne temperature.
Jedno od praktičnih rješenja jeste podizanje roletni u jutarnjim satima, kada sunce još nije posebno jako. Tako prostor može dobiti dnevnu svjetlost bez pretjeranog zagrijavanja.
Kasnije, kada temperature porastu, roletne se mogu ponovo spustiti kako bi se smanjio ulazak toplote.
Lagane zavjese koje propuštaju dio svjetlosti također mogu biti koristan izbor. One omogućavaju određeni nivo osvjetljenja, a istovremeno pružaju privatnost i zaštitu od direktnih sunčevih zraka.
U pojedinim domovima mogu pomoći i reflektujuće roletne ili posebne folije za prozore koje smanjuju zagrijavanje.
Važno mjesto u održavanju ugodnog prostora ima i redovno provjetravanje. Tokom velikih vrućina često je praktičnije otvarati prozore rano ujutro ili kasnije navečer, kada je vanjski zrak hladniji.
