U današnjem članku vam pišemo na temu povišenog holesterola i njegovog uticaja na zdravlje jetre, srca i krvnih sudova. Mnogi ljudi vjeruju da se masnoće u krvi povećavaju samo zbog nezdrave hrane, ali stvarnost je mnogo složenija. Na vrijednosti holesterola utiču i nasljedni faktori, rad jetre, svakodnevne navike i fizička aktivnost, zbog čega je važno razumjeti šta se zapravo događa u organizmu.
Povišen holesterol postao je jedan od čestih zdravstvenih problema savremenog društva. S njim se suočavaju starije osobe, ali i sve veći broj ljudi koji se nalaze u mlađim životnim godinama. Posebno zabrinjava činjenica da visoke vrijednosti holesterola često ne izazivaju nikakve primjetne simptome, pa mnogi godinama ne znaju da postoji problem.
Gastroenterolog profesor dr Vojislav Perišić u svojim objašnjenjima posebno naglašava važnost jetre, pravilne ishrane i redovnog kretanja. Prema njegovim riječima, zdravlje organizma ne zavisi samo od toga koliko masne hrane neko pojede, već i od načina na koji tijelo proizvodi i prerađuje holesterol.
Jetra ima izuzetno važnu ulogu u ovom procesu. Ona prirodno proizvodi holesterol koji je organizmu potreban za izgradnju ćelija i stvaranje određenih hormona. Dio holesterola dolazi i iz namirnica životinjskog porijekla.
Zato povišene vrijednosti holesterola nisu uvijek posljedica prekomjernog konzumiranja masne hrane. Kod nekih osoba važnu ulogu imaju genetske predispozicije, zbog kojih organizam otežano uklanja višak LDL holesterola iz krvi.
Upravo zbog toga moguće je da vitka osoba koja vodi računa o ishrani ima izrazito visok holesterol. Istovremeno, neko s viškom kilograma ne mora imati jednako nepovoljne laboratorijske rezultate.
Profesor Perišić objašnjava da je jedan od važnih ciljeva smanjivanje pretjeranog stvaranja LDL holesterola u jetri. Naglašava da pravovremeno otkrivanje poremećaja, uravnotežena ishrana i odgovarajuće liječenje mogu značajno doprinijeti dugoročnom zdravlju.
LDL se često naziva lošim holesterolom jer njegove povišene vrijednosti doprinose stvaranju naslaga unutar arterija. Tokom vremena takve promjene mogu otežati protok krvi i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara.
Posebno je važno znati da holesterol sam po sebi nije štetan, jer je organizmu potreban za brojne životne funkcije. Problem nastaje kada se određene vrste holesterola nalaze u krvi u prevelikim količinama tokom dužeg perioda.
Američko udruženje za srce ističe da jetra proizvodi sav holesterol koji je tijelu potreban, dok dodatne količine mogu dolaziti iz hrane. Zbog toga nije tačno da većina holesterola u krvi nužno potiče iz svakodnevnih obroka.
American Heart Association
Posebnu pažnju treba posvetiti osobama kod kojih postoji nasljedna sklonost povišenom holesterolu. Kod porodične hiperholesterolemije organizam ima poteškoće s uklanjanjem LDL čestica, pa njihove vrijednosti mogu biti veoma visoke još u mladosti.
Kod takvih osoba pravilna ishrana i fizička aktivnost često nisu dovoljne, zbog čega ljekar može preporučiti lijekove koji pomažu u smanjivanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
CDC
Profesor Perišić posebno upozorava i na povezanost masne jetre s metaboličkim poremećajima. Masna jetra može se pojaviti kod osoba koje imaju višak kilograma, ali i kod onih čija tjelesna težina djeluje potpuno normalno.
Na njeno nastajanje mogu uticati različiti faktori, uključujući nepravilnu ishranu, nedovoljno kretanja i određene metaboličke promjene.
Masna jetra nije jednostavno posljedica toga što organizam ne može probaviti masnu hranu. Riječ je o složenijem zdravstvenom stanju koje zahtijeva procjenu ukupnog metaboličkog zdravlja.
Kada je riječ o liječenju povišenog holesterola, profesor ističe važnost pravovremenog reagovanja. Ne bi trebalo čekati da se pojave ozbiljne posljedice jer promjene na krvnim sudovima mogu nastajati postepeno.
Ljekari odluku o terapiji donose na osnovu više pokazatelja. Osim LDL holesterola, razmatraju se godine pacijenta, krvni pritisak, dijabetes, pušenje i porodična historija srčanih bolesti.
Zbog toga ne postoji univerzalna terapija koja odgovara svima.
Nekim osobama dovoljne su promjene životnih navika, dok je drugima potrebna kombinacija pravilne ishrane, kretanja i lijekova.
Profesor Perišić posebno naglašava značaj fizičke aktivnosti. Redovno hodanje, vježbanje i smanjivanje vremena provedenog u sjedećem položaju mogu pozitivno djelovati na metaboličko zdravlje.
Kretanje je korisno i za osobe koje imaju masnu jetru. Prema američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, probavne i bubrežne bolesti, fizička aktivnost može pomoći čak i kada osoba ne izgubi značajnu količinu kilograma.
Ipak, nije potrebno vjerovati da postoji određeni broj kilometara koji garantuje potpuno uklanjanje masnoća iz jetre.
Redovnost i postepeno povećavanje fizičke aktivnosti važniji su od pokušaja postizanja nerealnih rezultata za nekoliko dana.
Posebnu pažnju treba posvetiti svakodnevnoj ishrani. Preporučuje se više povrća, voća, integralnih žitarica i namirnica koje sadrže korisne nezasićene masti.
Istovremeno je poželjno ograničiti često konzumiranje pržene, pohovane i industrijski prerađene hrane bogate zasićenim i trans mastima.
To ne znači da je potrebno potpuno izbaciti sve masnoće iz jelovnika. Organizam ih treba za normalno funkcionisanje, ali je važno birati odgovarajuće izvore i voditi računa o količinama.
Jedan od najvažnijih koraka jeste redovno kontrolisanje holesterola, triglicerida i drugih relevantnih zdravstvenih pokazatelja.
Krvne analize mogu otkriti poremećaje koji se ne primjećuju kroz svakodnevne simptome. Na osnovu rezultata ljekar može procijeniti postoji li potreba za promjenom ishrane, dodatnim pregledima ili odgovarajućom terapijom.
