U današnjem članku vam pišemo na temu prelaska na zimsko računanje vremena, koji nas očekuje krajem oktobra 2026. godine. Kazaljke ćemo vratiti jedan sat unazad, pa ćemo tokom te noći dobiti dodatnih 60 minuta za odmor i spavanje.
Ove godine sat ćemo pomjeriti ranije nego što je to bio slučaj tokom prethodnih jedanaest godina. Promjena je zakazana za nedjelju, 25. oktobar 2026. godine, kada će se završiti ljetno i početi standardno, odnosno zimsko računanje vremena. Iako je riječ o postupku koji se ponavlja svake jeseni, mnogi građani tek nekoliko dana ranije počnu provjeravati kada se tačno kazaljke vraćaju i na koji način promjena utiče na njihove svakodnevne obaveze.
Pomjeranje će se obaviti u noći između subote i nedjelje. Kada sat pokaže tri sata iza ponoći, kazaljke treba vratiti na dva sata. To znači da će period između dva i tri sata trajati dva puta, zbog čega se često kaže da te noći spavamo jedan sat duže. U 3:00 sata vrijeme će se vratiti na 2:00 sata, a građani će se u nedjelju probuditi prema novom rasporedu.
Naravno, dodatni sat nije stvarno novostvoreno vrijeme. Riječ je samo o promjeni službenog računanja sati i drugačijem raspoređivanju dnevne svjetlosti. Za razliku od proljetnog pomjeranja, kada se kazaljke pomjeraju unaprijed i noć postaje kraća, jesenji prelazak većini ljudi djeluje prijatnije jer donosi mogućnost dužeg odmora.
Ipak, promjena se neće osjetiti samo tokom te jedne noći. Nakon prelaska na zimsko vrijeme jutra će, posmatrano prema satu, počinjati ranije i bit će svjetlija. S druge strane, sunce će zalaziti ranije, pa će mrak stizati već tokom kasnih poslijepodnevnih sati. To će najviše primijetiti oni koji se s posla, fakulteta ili iz škole vraćaju predvečer.
Pomjeranje kazaljki ne mijenja stvarnu dužinu dana, jer količina dnevne svjetlosti zavisi od godišnjeg doba, položaja Zemlje i kretanja Sunca. Mijenja se samo način na koji ljudi usklađuju obaveze sa svjetlijim i tamnijim dijelom dana. Upravo zbog toga će jutarnje aktivnosti biti praćene s više prirodnog svjetla, dok će večernje šetnje i obaveze ranije padati u mrak.
Većina savremenih uređaja automatski će prepoznati promjenu. Mobilni telefoni, računari, tableti i pametni satovi obično su povezani sa sistemima za tačno određivanje vremena, pa korisnici neće morati ništa ručno podešavati. Važno je samo da je na uređaju uključena opcija automatskog određivanja datuma, vremena i vremenske zone.
Ipak, u domu uvijek ostane nekoliko uređaja koje treba ručno podesiti. Među njima su klasični zidni i ručni satovi, budilnici, pojedine pećnice, automobili i stariji kućanski aparati. Zbog toga je korisno u nedjelju ujutro provjeriti sve satove, posebno ako su zakazane obaveze, putovanje ili važan sastanak. Jedan pogrešno podešen uređaj dovoljan je da izazove nepotrebnu zabunu.
Iako se često govori da ćemo spavati duže, to će zavisiti i od ličnih navika. Neko će dodatni sat zaista iskoristiti za odmor, dok će se druga osoba probuditi prema svom uobičajenom unutrašnjem ritmu. Ljudski organizam nije sat koji se može pomjeriti jednim potezom, pa mu nekada treba nekoliko dana da prihvati novu rutinu.
Pojedine osobe promjenu gotovo neće ni primijetiti, dok se kod drugih mogu javiti umor, pospanost, slabija koncentracija ili ranije buđenje. Promjena rasporeda svjetlosti može uticati na osjećaj energije tokom dana, naročito kod ljudi koji imaju osjetljiv san, rade u smjenama ili se teško prilagođavaju promjenama svakodnevnog ritma.
Prilagođavanje može biti lakše ako se nekoliko dana ranije vrijeme odlaska na spavanje blago promijeni. Korisno je sačuvati uobičajeni raspored obroka, izbjegavati kasno korištenje telefona i tokom jutra provesti malo vremena na dnevnom svjetlu. Redovna rutina može pomoći tijelu da se brže navikne na novo računanje vremena.
Pomjeranje sata uvedeno je kako bi se ljudske aktivnosti bolje uskladile s dostupnom dnevnom svjetlošću u različitim dijelovima godine. Tokom proljeća kazaljke se pomjeraju unaprijed kako bi večeri bile duže prema službenom vremenu, dok se na jesen sat vraća unazad i ponovo počinje standardno računanje.
O opravdanosti takvog sistema godinama se vode rasprave. Jedni smatraju da sezonsko pomjeranje više nema svrhu kakvu je nekada imalo, dok drugi upozoravaju da bi njegovo ukidanje zahtijevalo dogovor o tome koje vrijeme treba trajno zadržati. Pitanje utiče na svakodnevni život, ali i na međunarodni saobraćaj, poslovanje, energetiku i usklađivanje rasporeda između država.
Iako se u evropskim zemljama više puta govorilo o mogućem prestanku ove prakse, jedinstveno rješenje još nije počelo da se primjenjuje. Zbog toga se kazaljke i dalje pomjeraju dva puta godišnje. Za građane to znači da će i ove jeseni morati prilagoditi svoje navike novom rasporedu.
