U današnjem članku vam pišemo na temu curenja pljuvačke iz usta tokom spavanja. To je česta pojava koja uglavnom nije razlog za strah, ali ponekad može ukazivati na problem s disanjem, začepljenim nosom, refluksom ili nekim drugim zdravstvenim stanjem. Ako se osoba često budi s mokrim jastukom, korisno je obratiti pažnju na položaj spavanja i eventualne dodatne simptome.
Tokom sna mišići lica, usana i vilice prirodno se opuštaju. Gutanje se također odvija rjeđe nego dok je osoba budna, pa pljuvačka može ostati u ustima i zatim iscuriti. To se naročito često događa ljudima koji spavaju na boku ili stomaku, jer u tim položajima gravitacija olakšava njen izlazak kroz blago otvorena usta. Povremena mokra mrlja na jastuku zato obično ne predstavlja znak ozbiljne bolesti.
Položaj tijela jedan je od najjednostavnijih mogućih uzroka. Osoba koja spava na boku može primijetiti da se tragovi pljuvačke redovno pojavljuju na istoj strani jastuka. Kada spava na stomaku, glava je često okrenuta u stranu, a usta mogu ostati djelimično otvorena. Spavanje na leđima nekim ljudima smanji curenje jer pljuvačka lakše ostaje u ustima i prirodno se guta.
Ipak, prelazak na spavanje na leđima nije dobro rješenje za svakoga. Kod osoba koje hrču ili imaju prekide disanja tokom sna taj položaj može pogoršati tegobe. Zbog toga promjenu položaja ne treba posmatrati kao univerzalan lijek. Mnogo je važnije ustanoviti zašto su usta otvorena i postoje li znaci otežanog disanja.
Začepljen nos veoma često tjera osobu da noću diše na usta. Razlog mogu biti prehlada, alergije, problemi sa sinusima ili anatomske prepreke u nosu. Kada vazduh ne prolazi slobodno kroz nos, usta ostaju otvorena, pa pljuvačka lakše dospijeva na jastuk. Uz to se mogu pojaviti suho grlo, jutarnja promuklost, hrkanje i osjećaj da san nije donio pravi odmor.
Ako se curenje pljuvačke javlja zajedno s glasnim hrkanjem, gušenjem, jutarnjom glavoboljom ili velikom dnevnom pospanošću, potrebno je razgovarati s ljekarom. Takvi simptomi mogu biti povezani s poremećajem disanja u snu, uključujući opstruktivnu apneju. Ne znači da svaka osoba koja slini tokom spavanja ima taj problem, ali dodatne znakove ne bi trebalo zanemarivati.
Pljuvačka se ponekad pojačano stvara i zbog iritacije usta, grla ili probavnog sistema. Gastroezofagealni refluks može dovesti do vraćanja želučanog sadržaja prema jednjaku i grlu. Organizam tada kod nekih ljudi reaguje većim lučenjem pljuvačke kako bi ublažio djelovanje kiseline. Osoba može osjećati žarenje iza grudne kosti, gorak ili kiseo ukus u ustima, nelagodu nakon jela, jutarnji kašalj ili neugodan zadah.
Ako se takve tegobe redovno javljaju, naročito nakon kasnog ili obilnog obroka, važno ih je spomenuti ljekaru. Nije dobro samostalno zaključiti da je refluks uzrok samo na osnovu mokrog jastuka, jer isti simptom može imati više objašnjenja. Dijagnoza se ne postavlja prema jednoj pojavi, već prema cjelokupnoj slici simptoma i stručnom pregledu.
Određeni lijekovi također mogu uticati na stvaranje pljuvačke, sposobnost gutanja ili dubinu sna. Ako se problem pojavio nakon uvođenja novog lijeka ili promjene doze, osoba bi trebala razgovarati s ljekarom ili farmaceutom. Terapiju ne treba prekidati na svoju ruku, čak ni kada se čini da je upravo ona izazvala ovu neugodnu pojavu. Stručnjak može procijeniti nuspojave i, ako je potrebno, predložiti sigurniju izmjenu.
Stres, anksioznost i nemiran san mogu posredno pogoršati stanje jer utiču na kvalitet odmora, disanje i položaj tijela. Ipak, stres nije uvijek glavni uzrok i ne treba mu automatski pripisivati svaki simptom. Umirujuća večernja rutina, manje ekrana pred spavanje i vježbe opuštanja mogu poboljšati san, ali neće ukloniti začepljen nos, refluks ili drugi fizički problem ako on zaista postoji.
Oralno zdravlje također zaslužuje pažnju. Upaljene desni, bolni zubi, ranice u ustima, loše postavljene proteze ili poteškoće pri zatvaranju usana mogu uticati na gutanje i zadržavanje pljuvačke. Redovne stomatološke kontrole zato nisu važne samo zbog karijesa. Pregled stomatologa može pomoći da se otkriju promjene u usnoj šupljini koje osoba sama nije primijetila.
Problem se može ublažiti jednostavnim praćenjem navika. Korisno je uočiti u kojem položaju osoba najčešće spava, da li joj je nos tokom noći začepljen, hrče li, uzima li novi lijek i ima li žgaravicu. Dovoljno tečnosti tokom dana pomaže održavanju normalne vlažnosti usta, dok dobra higijena jastučnice i kože oko usana može spriječiti iritaciju zbog stalne vlage.
