U današnjem članku vam pišemo na temu umora koji ne prestaje čak ni kada osoba dovoljno spava i pokušava se odmoriti. Takav osjećaj ponekad dolazi zbog napornih dana, ali može ukazivati i na nedostatak važnih nutrijenata, loše navike ili određene promjene u organizmu.
Gotovo svako povremeno doživi dane u kojima mu se čini da nema snage ni za najjednostavnije obaveze. Nakon stresne sedmice, fizičkog napora ili nekoliko noći lošeg sna, sasvim je očekivano da tijelo uspori i zatraži predah. Takav umor uglavnom nestane kada osoba popravi raspored spavanja, smanji obaveze i dopusti sebi nekoliko mirnijih dana.
Ipak, nije svaki umor tako jednostavan. Nekim ljudima se događa da spavaju sedam ili osam sati, a da se ujutro probude kao da uopće nisu odmarali. Tokom dana im se stalno spava, teško održavaju pažnju i osjećaju da im čak i uobičajene aktivnosti oduzimaju previše snage. Kada ovakvo stanje traje duže vrijeme, tijelo možda šalje poruku koju ne bi trebalo zanemariti.
Prije nego što se posumnja na nedostatak vitamina, potrebno je razmisliti o kvalitetu sna. Broj sati provedenih u krevetu nije jedino što je važno. Osoba koja se često budi, odlazi na spavanje veoma kasno ili svakog dana mijenja raspored može biti neispavana čak i kada joj se čini da je dovoljno dugo spavala. Buđenje tokom noći i nemiran san mogu spriječiti organizam da prođe kroz sve faze potrebne za pravi oporavak.
Veliku ulogu ima i stres. Dugotrajna zabrinutost drži tijelo u stanju napetosti, zbog čega se ono teško potpuno opušta. Čovjek može ležati i odmarati, a da njegove misli i dalje rade bez prestanka. Takav mentalni teret s vremenom može biti jednako iscrpljujući kao težak fizički posao.
Ako su san i svakodnevni ritam relativno uredni, pažnja se može usmjeriti na ishranu. Za normalno stvaranje i korištenje energije organizmu su potrebni brojni vitamini i minerali. To ne znači da je za svaki umor odgovoran jedan nedostajući nutrijent, ali jednolična i siromašna prehrana može doprinijeti osjećaju slabosti.
Vitamini B grupe učestvuju u procesima kojima tijelo iskorištava hranu i podržavaju rad nervnog sistema. Zato se često spominju kada osoba ima poteškoće s koncentracijom, osjeća slabost ili joj nedostaje uobičajena energija. Njihovi prirodni izvori uključuju jaja, ribu, meso, mliječne proizvode, žitarice, zobene pahuljice, heljdu i sušeno voće.
Među njima je i vitamin B5, poznat kao pantotenska kiselina. On učestvuje u metabolizmu hranjivih materija, a može se pronaći u mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima i različitim žitaricama. Ipak, prisustvo umora samo po sebi ne potvrđuje nedostatak vitamina B, jer se isti osjećaj može pojaviti iz mnogo drugih razloga.
Vitamin C također je važan dio raznovrsne prehrane. Osim što podržava normalan rad imunog sistema, pomaže organizmu da lakše iskoristi gvožđe iz biljnih namirnica. Paprika, narandže, limun, brokoli, ribizle i bobičasto voće samo su neki od njegovih izvora.
Njegova povezanost s gvožđem posebno je značajna jer ovaj mineral učestvuje u stvaranju hemoglobina. Hemoglobin omogućava prijenos kiseonika do tkiva, pa njegov nedostatak može dovesti do iscrpljenosti, slabosti i smanjene koncentracije. Kod nekih osoba pojavljuju se vrtoglavica, bljedilo, nedostatak daha te promjene na noktima i kosi.
Gvožđe se unosi kroz crveno meso, džigericu, mahunarke, zeleno lisnato povrće i orašaste plodove. Biljne izvore korisno je kombinovati s namirnicama bogatim vitaminom C. Međutim, nije preporučljivo samostalno započinjati uzimanje preparata gvožđa bez odgovarajuće provjere, jer njegovo pretjerano unošenje može izazvati probleme.
