U današnjem članku vam pišemo o tome kako pravilno reagovati nakon uboda stršljena i kako prepoznati znakove anafilaksije, teške alergijske reakcije koja može ugroziti disanje i krvni pritisak. Većina uboda izaziva samo bol, crvenilo i otok oko mjesta uboda, ali kod alergičnih osoba ili nakon više uboda stanje se može pogoršati veoma brzo.
Stršljeni kod većine ljudi ne napadaju bez razloga. Do uboda najčešće dolazi kada se insekt osjeti ugroženo, kada ga osoba slučajno pritisne ili se previše približi gnijezdu. Za razliku od pčele, stršljen uglavnom ne ostavlja žalac u koži i može ubosti više puta.
Zbog toga je prvi korak nakon uboda mirno udaljavanje od mjesta na kojem se incident dogodio. Ako se u blizini nalazi gnijezdo, ne treba mahati rukama, pokušavati ubijati insekte niti se vraćati po predmete dok postoji opasnost od novih uboda.
Najsigurnije je ući u zatvoren prostor, poput kuće ili automobila. Ako je osoba zadobila više uboda, ubod u usta ili vrat, ili se počne osjećati loše, potrebno je odmah razmišljati o medicinskoj pomoći.
Šta je uobičajena reakcija na ubod?
Neposredno nakon uboda obično se javlja oštar bol, peckanje, crvenilo i manji otok. Koža može svrbjeti, a područje oko uboda ostati osjetljivo nekoliko sati ili dana.
Kod nekih ljudi nastaje veća lokalna reakcija. Otok se može postepeno proširiti na veći dio ruke ili noge, biti izraženiji narednog dana i trajati nekoliko dana. Takva reakcija može izgledati zabrinjavajuće, ali sama po sebi nije isto što i anafilaksija.
Mjesto uboda treba oprati vodom i sapunom. Hladna obloga umotana u tkaninu može se držati desetak minuta, zatim ukloniti i po potrebi ponovo primijeniti. Led se ne stavlja direktno na kožu jer može izazvati dodatno oštećenje.
Ako je ubod na ruci ili nozi, ekstremitet se može podići kako bi se ublažio otok. Mjesto ne treba češati, rezati, cijediti niti pokušavati „isisati otrov“. Takvi postupci ne uklanjaju otrov, a mogu oštetiti kožu i povećati mogućnost infekcije.
Iako stršljeni najčešće ne ostavljaju žalac, mjesto treba pogledati. Ako je osobu zapravo ubola pčela i žalac je ostao u koži, treba ga što prije pažljivo ukloniti.
Ovo su znakovi moguće anafilaksije
Anafilaksija je ozbiljna alergijska reakcija koja se može pojaviti nekoliko minuta nakon uboda, ali ponekad počinje i kasnije. Ne mora uvijek započeti osipom, pa čekanje promjena na koži može biti opasno.
Hitnu pomoć treba odmah pozvati ako se pojavi bilo koji od sljedećih simptoma:
- otežano, ubrzano ili bučno disanje
- zviždanje u grudima ili iznenadan uporan kašalj
- oticanje jezika ili osjećaj stezanja u grlu
- promuklost ili otežano govorenje
- teško gutanje ili pojačano slinjenje
- nagla vrtoglavica, izrazita slabost ili kolaps
- gubitak svijesti
- blijeda, hladna ili ljepljiva koža
- raširena koprivnjača uz probleme s disanjem ili cirkulacijom
- jaki bolovi u stomaku ili ponavljano povraćanje nakon uboda.
Kod sumnje na anafilaksiju u Bosni i Hercegovini treba pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 124 ili jedinstveni broj za hitne situacije 112, gdje je dostupan. Osobi koja prima poziv treba jasno reći da je došlo do uboda i da se sumnja na tešku alergijsku reakciju.
Adrenalin je prva terapija za anafilaksiju
Osoba koja zna da je alergična na ubode insekata može imati propisan autoinjektor adrenalina, kao što je EpiPen ili drugi odgovarajući uređaj. Ako se pojave simptomi anafilaksije, uređaj treba upotrijebiti bez odlaganja, prema uputstvu otisnutom na njegovoj strani i individualnom planu koji je dao ljekar.
Autoinjektor se prisloni na vanjsku stranu sredine natkoljenice. Većina uređaja predviđena je za primjenu kroz tanji sloj odjeće, ali treba slijediti uputstvo konkretnog modela.
Odmah nakon primjene adrenalina mora se pozvati hitna pomoć, čak i ako se osoba brzo osjeti bolje. Djelovanje adrenalina može oslabiti, a simptomi se mogu vratiti. Zbog toga je potreban medicinski nadzor.
Ako se simptomi ne poprave ili se ponovo pogoršaju pet minuta nakon prve doze, može se upotrijebiti drugi propisani autoinjektor ako je dostupan, u skladu s planom za anafilaksiju i uputama hitne službe. Savremene smjernice navode da se druga doza daje nakon pet minuta ako ozbiljni simptomi i dalje traju. Resuscitation Council UK
Antihistaminik nije zamjena za adrenalin. Može ublažiti svrab i osip, ali ne djeluje dovoljno brzo niti pouzdano na opasno oticanje dišnog puta i pad krvnog pritiska.
Položaj tijela može biti važan
Osobu s anafilaksijom treba položiti i ne dozvoliti joj da ustaje, hoda ili naglo sjeda, čak ni kada tvrdi da se osjeća bolje. Tokom reakcije krvni pritisak može naglo pasti, a stajanje može dodatno smanjiti dotok krvi prema srcu.
Ako nema problema s disanjem, osoba može ležati na leđima s blago podignutim nogama. Ako teško diše, može sjediti uz oslonac, ali s ispruženim nogama. Ne treba joj dozvoliti da stoji ili hoda.
Osobu bez svijesti koja diše treba postaviti u bočni položaj. Trudnica se postavlja na lijevi bok. Ako osoba ne reaguje i ne diše normalno, treba odmah započeti oživljavanje i slijediti upute dispečera hitne pomoći.
Tvrdnja da komad leda pod jezikom može spriječiti zatvaranje dišnog puta nije dio standardnog liječenja anafilaksije. Hladnoća eventualno može kratkotrajno umanjiti lokalnu nelagodu, ali ne može zaustaviti sistemsku alergijsku reakciju. Davanje leda osobi koja teško guta ili gubi svijest može stvoriti dodatnu opasnost od gušenja.
Kada je potreban pregled i bez znakova alergije?
Medicinsku pomoć treba potražiti nakon uboda u usta, jezik, grlo ili područje vrata jer i lokalni otok na tom mjestu može otežati disanje.
Pregled je potreban i nakon većeg broja uboda, čak i kod osobe koja nema poznatu alergiju. Veća ukupna količina otrova može izazvati ozbiljne sistemske tegobe koje nisu nužno alergijske prirode.
Posebno treba nadzirati malu djecu, starije osobe i ljude koji imaju teže srčane ili respiratorne bolesti. Savjet ljekara potreban je i ako se otok nastavlja širiti, bol postaje jači, rana počne gnojiti ili se pojave temperatura i crvene pruge na koži.
Ako postoji samo manja lokalna reakcija, farmaceut može preporučiti odgovarajući antihistaminik, lijek protiv bolova ili preparat za kožu. Izbor zavisi od dobi, zdravstvenog stanja i drugih lijekova koje osoba koristi.
Ibuprofen, na primjer, nije pogodan za svakoga. Osobe koje imaju čir, bolest bubrega, određene srčane tegobe, poremećaj zgrušavanja krvi ili koriste neke druge lijekove trebaju prije uzimanja provjeriti smiju li ga koristiti.
Kako smanjiti mogućnost uboda?
Stršljene ne treba pokušavati ukloniti bez odgovarajuće zaštite, naročito kada se radi o gnijezdu. Uklanjanje gnijezda treba prepustiti stručnim službama.
Hranu i slatka pića na otvorenom treba držati pokrivenim. Prije ispijanja napitka iz limenke ili tamne boce treba provjeriti je li insekt ušao unutra. Ubod u usta može biti posebno opasan zbog otoka u blizini dišnog puta.
Korisno je nositi obuću u travi, izbjegavati veoma jake mirise i ne mahati rukama kada insekt leti u blizini. Prozorske mreže i zatvorene kante za otpatke mogu smanjiti njihov ulazak u prostor u kojem ljudi borave.
Osoba koja je ranije imala anafilaksiju nakon uboda trebala bi razgovarati s alergologom. Može dobiti plan postupanja, obuku za korištenje autoinjektora i procjenu je li kandidat za imunoterapiju otrovom insekata. Autoinjektore treba nositi prema preporuci ljekara i redovno provjeravati njihov rok trajanja.
Nakon uboda stršljena najvažnije je udaljiti se od opasnosti, oprati i ohladiti mjesto uboda te pažljivo pratiti opšte stanje. Otežano disanje, oticanje jezika ili grla, promuklost, jaka vrtoglavica i kolaps nisu simptomi koji se liječe kod kuće – tada se odmah primjenjuje propisani adrenalin i poziva hitna pomoć.
