U današnjem članku vam pišemo o stresu, problemu koji je postao neizbežan u modernom društvu, ali je često zanemaren dok ne postane previše ozbiljan. U nastavku više…
Stres je prirodan odgovor na izazove i može čak biti koristan u određenim situacijama, jer nas motiviše i pomaže da se fokusiramo. Međutim, kada stres postane konstantan i neprestan, može ozbiljno ugroziti naše emocionalno i fizičko zdravlje.
U ovom tekstu ćemo razmotriti simptome stresa na koje treba obratiti pažnju i kako na njih odgovoriti.

Tuga i osjećaj praznine su jedni od prvih signala da stres preuzima kontrolu. Ako često osećate umor, tugu ili gubitak interesa za aktivnosti koje su vas nekada usrećivale, to može biti znak da su vaši hormoni poput kortizola i serotonina izvan ravnoteže. Ovi hormoni igraju ključnu ulogu u vašem raspoloženju i kada nisu u balansu, osjećate se iscrpljeno i bezvoljno. U takvim trenucima, lagane šetnje, ples, smeh i druženje sa prijateljima mogu biti korisni. U težim slučajevima, preporučuje se potražiti stručnu pomoć, jer razgovor može mnogo promeniti.
- Još jedan znak stresa je anksioznost i stalna unutrašnja napetost. Ako se osećate kao da ste u stalnoj pripravnosti i da se brinete čak i zbog malih stvari, to može biti posledica hroničnog stresa. Vezano uz ovo, mnogi ljudi pod stresom postaju previše sumnjičavi i stalno u “borbenom” stanju. Za ublažavanje ovog stanja, možete koristiti tehnike disanja, meditaciju i mindfulness vežbe koje mogu zaista napraviti veliku razliku, čak i ako im posvetite samo nekoliko minuta dnevno.
Brzi skokovi u raspoloženju i postojanost u kratkom živcu takođe su znakovi stresa. Kada se suočavate sa stalnim naporima, vaš prag tolerancije pada, pa stvari koje inače ne bi bile problem mogu izazvati bes, tugu ili povlačenje u sebe. U ovakvim situacijama, od pomoći su pauze pre nego što reagujete, kupke, tehnike smanjenja stresa i poboljšanje vaše rutine spavanja.

Ako primetite da imate problem sa koncentracijom, da zaboravljate stvari ili se osećate kao da vaši mislovi“ beže od vas, to su jasni pokazatelji da su hormoni stresa poput kortizola u porastu. Stres utiče na mozak, a to se manifestuje kroz zaboravnost, smanjenje produktivnosti i osećaj konfuzije. Za poboljšanje koncentracije, osigurajte sebi kvalitetan san, hidrataciju, izbegavajte prekomeran unos šećera i stimulansa poput kafe, cigareta i alkohola.
- Kompulzivna ponašanja su takođe znakovi stresa. Ako se nađete u ciklusu prejedanja, prekomernog kupovanja, provjeravanja stvari ili čak pojačane konzumacije alkohola i cigareta, to je signal da vam je potrebno rasterećenje. Stres može izazvati ove loše navike kao način da se nosimo sa unutrašnjim nemirom. U ovakvim situacijama, potrebna vam je podrška i promena rutine.
Kada dođe do stresa, važno je da naučite kako da ga smanjite i kontrolisete. Nije potrebno da napravite velike promene, već mali koraci mogu imati veliki uticaj na vaše zdravlje. Počnite sa više sna i odmora, svakodnevnim kretanjem, boravkom u prirodi i druženjima sa ljudima koji vas čine srećnim. Smanjenje vremena provedenog pred ekranima i postavljanje zdravih granica takođe su ključni koraci ka smanjenju stresa.

Kada zanemarimo stres, on postepeno prelazi u ozbiljnije probleme, kao što su anksioznost, depresija ili fizičke tegobe. Zato je važno što pre prepoznati njegove znakove i početi sa promenama. Briga o sebi nije luksuz, to je nužnost. Mir u životu nije bežanje, to je povratak sebi. Što pre prepoznate stres, to ćete lakše i brže vratiti ravnotežu u životu.
- Važno je zapamtiti: stres nije znak slabosti, već znak da ste predugo bili jaki. I ne zaboravite, ne morate sve sami. Da biste smanjili stres, dovoljno je da napravite prve male korake – pa čak i samo 3-5 minuta opuštanja dnevno može da napravi razliku.
















