Plućna embolija – opasnost nakon operacije

Smrt 44-godišnje žene iz Sremske Mitrovice nakon rutinske operacije slijepog crijeva potresla je javnost. Iako se radilo o zahvatu koji se u medicini smatra standardnim, pacijentica je preminula kod kuće u fazi oporavka. Uzrok smrti bio je krvni ugrušak koji je doveo do plućne tromboembolije – stanja koje, prema riječima kardiologa dr. Petra Seferovića, predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu.

Zašto je došlo do komplikacija?

Pacijentica je nakon operacije imala povremenu povišenu temperaturu, ali nije primila antitrombotsku terapiju. To je značajan propust jer se upravo u postoperativnom razdoblju često javljaju ugrušci u venama nogu. Ti ugrušci mogu putovati do pluća, gdje blokiraju protok krvi i izazivaju plućnu emboliju – stanje koje nerijetko završava smrtnim ishodom.

Dr. Seferović naglašava da postoje jasno definirani medicinski protokoli koji predviđaju prevenciju tromboze, ali da se u ovom slučaju čini da nisu bili primijenjeni.

Šta je plućna embolija?

Plućna embolija nastaje kada se krvni ugrušak (tromb) odvoji, najčešće iz dubokih vena nogu, i dospije u pluća. Kada se ugrušak zaglavi u plućnoj arteriji, dolazi do:

• otežanog protoka krvi,

• smanjenja oksigenacije organizma,

• naglog pogoršanja općeg stanja pacijenta.

Prema riječima dr. Seferovića, plućna embolija je odmah iza srčanog i moždanog udara te malignih bolesti na listi uzroka smrtnosti u svijetu.

Koji su simptomi tromboze?

Najvažniji znak da se u nozi stvorio ugrušak jeste oticanje. Ovaj simptom obično se javlja u donjim ekstremitetima, jer se u njima nalazi obilje vena. Dr. Seferović naglašava nekoliko ključnih simptoma:

• Natečena noga – najčešći i najjasniji znak tromboze.

• Bol i osjetljivost u nozi, često izrazito neugodni.

• Crvenilo i toplina kože, što ukazuje na upalu.

• Povišena temperatura, kao odgovor tijela na upalni proces.

Ako se ovi znakovi zanemare, ugrušak može preći iz vene noge u pluća i izazvati fatalnu komplikaciju.

Prevencija i dijagnostika

Najefikasnija metoda otkrivanja ugrušaka jeste ultrazvuk vena. On omogućava brzo i bezbolno otkrivanje tromboze i može spasiti život.

Pored toga, antitrombotska terapija u postoperativnom periodu (najčešće injekcije niskomolekularnog heparina) standardni su način da se smanji rizik od stvaranja ugrušaka.

Dr. Seferović posebno naglašava da prevencija mora biti individualizirana – nije svaki pacijent jednako rizičan, ali se kod većine, naročito nakon operacija, preporučuje praćenje i preventivno liječenje.

Ko je u najvećem riziku?

Određeni faktori mogu značajno povećati verovatnoću nastanka tromboze i plućne embolije:

• operativni zahvati (posebno na trbušnoj šupljini i nogama),

• dugotrajno ležanje ili nepokretnost,

• gojaznost,

• pušenje,

• hormonska terapija ili trudnoća,

• genetski i hematološki poremećaji koji utiču na zgrušavanje krvi.

Preporuke kardiologa

Za prevenciju tromboze i embolije, dr. Seferović savjetuje da se i osobe mlađe od 40 godina redovno kontroliraju. Preporučeni pregledi uključuju:

• kompletnu krvnu sliku,

• mjerenje šećera u krvi,

• kontrolu kolesterola,

• ultrazvuk abdomena jednom godišnje.

Osim toga, važno je održavati zdrav način života – dovoljno kretanja, uravnoteženu prehranu i izbjegavanje rizičnih navika poput pušenja.

Priča o preminuloj pacijentici nakon rutinske operacije jasno pokazuje koliko plućna embolija može biti iznenadna i smrtonosna. Ono što se na prvi pogled čini kao manja komplikacija – poput otoka noge ili povremene temperature – može biti znak da se u tijelu razvija stanje koje prijeti životu.

Poruka koju dr. Petar Seferović upućuje jest jasna: prevencija je ključ. Redovne kontrole, ultrazvučni pregledi i pridržavanje medicinskih protokola mogu spriječiti tragedije. Prepoznavanjem ranih simptoma i pravovremenom reakcijom značajno se povećava šansa da se spasi život.