Najnovije studije otkrivaju da bi stalno otvaranje društvenih medija moglo spriječiti naše umove da se smjeste u dublji, potpuniji osjećaj dosade. Što je vrlo štetno s obzirom na to da potpuna dosada može biti plodna osnova za razne inovacije.
Takozvani “duboki” nivo dosade razlikuje se od početnog odnosno površnog nivoa dosade koji doživljavamo dok čekamo autobus na autobuskoj stanici ili čekamo da počne zanimljiva emisija ili serija na televiziji. Ipak, ovaj početni uron u monotoniju može nestati običnim otvaranjem YouTuba, Snapchata, Twittera, Instagrama, TikToka ili Facebooka, što znači da nivoi dosade ustvari nikada ne prelaze u zonu kreativnosti.
”Duboka dosada može zvučati kao izrazito negativan koncept, ali u stvari može biti jako pozitivna ako se ljudima pruži šansa za neometano razmišljanje i razvoj”, smatra Timothy Hill, sociolog sa Univerziteta Bath u Ujedinjenom Kraljevstvu.
”Moramo priznati da je pandemija bila tragično, destruktivno i iscrpljujuće iskustvo za hiljade manje sretnih ljudi, ali svi smo upoznati s pričama onih koji su u izolaciji pronašli nove hobije, karijere ili smjerove u životu – dodaje Hill.
Timonthy Hill i njegove kolege ispitali su živote ukupno 15 ljudi koji su ili dobili plaćeno slobodno vrijeme ili su zamoljeni da rade od kuće tokom globalne pandemije koronavirusa. Dob, zanimanja i obrazovna pozadina varirali su između učesnika, od koji su svi bili iz Engleske ili Republike Irske.
S svim učesnicima su vođeni vrlo strukturirani intervjui u kojima su detaljno objasnili kako su proveli vrijeme tokom pandemije, kao i kakva su sve osjećanja doživjeli. Dok se dosada stalno iznova javljala, tome su se često suprotstavljali društveni mediji.
Oni ljudi uključeni u studiju koji su iskusili dublju, duboku dosadu otkrili su da je izazvala specifičan osjećaj nemira i praznine. Međutim, došlo je i do ponovnog pokušaja da se popuni ta praznina pa je tako otkrivena ili obnovljena strast za stolarstvom, pečenjem, biciklizmom i tako dalje.
Ipak, istraživači žele naglasiti da mnogi ljudi nemaju luksuz da samo sjede i ne rade ništa neki duži vremenski period, i da društveni mediji mogu biti od vitalnog značaja za održavanje odnosa s porodicom i prijateljima. Međutim, oni kažu da je važno naglasiti kako društveni mediji utječu na naše razmišljanje.
”Vidite, problem koji smo uočili je da društveni mediji mogu ublažiti površnu dosadu, s druge strane ta distrakcija oduzima vrijeme i energiju i može spriječiti ljude da napreduju u stanje duboke dosade, gdje bi mogli otkriti nove strasti”, rekao je Hill.
Ova ideja površne dosade i duboke dosade datira skoro 100 godina unazad iz serije predavanja poznatog njemačkog filozofa Martina Heideggera. Heidegger je isticao da je dosada izuzetno važan dio života i da ga treba kultivisati.
Zanimljivo je to da smo u decenijama od tada osmislili sve više i više načina da izbegnemo dosadu. Naši umovi sada mogu biti ometeni danonoćno, zahvaljujući društvenim mrežama i svemu ostalom što nude pametni telefoni, tableti, televizori i računari. Nikada ne morate stati i gubiti se u mislima, ako to ne želite, što je zapravo neprirodno.
Neke druge studije su također sugerisale da su dosada i povezano lutanje slobodnog uma ključna osnova za našu kreativnost, zbog čega nam toliko dobrih ideja dolazi ”pod tušem”.
”Ovo istraživanje nam je pomoglo da shvatimo kako kultura koja je uvijek uključena 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i uređaji koji obećavaju mnogobrojne informacije i zabavu možda popravljaju našu površnu dosadu, ali nas zapravo sprječavaju da pronađemo mnogo značajnije stvari. Oni koji se bave digitalnim detoksikacijama možda su jedini na pravom putu”, zaključuje Timonthy Hill.
Federalne novine