Povišen kolesterol – tihi neprijatelj savremenog doba

Ponekad ono što se u tijelu dešava najtiše, ima najrazornije posljedice.
Povišen kolesterol spada upravo u takve neprimjetne, ali opasne poremećaje.
Bez bolova, bez upozorenja i bez jasnih simptoma, on polako, gotovo neprimjetno, oštećuje krvne sudove, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara.
Zbog toga ga ljekari s razlogom nazivaju – “tihim ubicom.”

Danas, više od polovine odraslih osoba u Evropi i svijetu ima povišen nivo kolesterola.
To znači da svaka druga osoba možda svakodnevno nosi povećan rizik za ozbiljna oboljenja, a da toga nije ni svjesna.

Šta zapravo znači povišen kolesterol?

Kolesterol je masna supstanca (lipid) koju naše tijelo prirodno proizvodi, a nalazi se i u hrani.
On ima ključnu ulogu u stvaranju ćelijskih membrana, hormona i vitamina D, te u probavi masti putem žuči.

Postoje dvije glavne vrste kolesterola:

• LDL (low-density lipoprotein) – poznat kao “loš kolesterol”, jer se taloži na zidovima arterija i stvara naslage (plak).

• HDL (high-density lipoprotein) – “dobar kolesterol”, koji čisti krvne sudove od viška LDL-a i vraća ga u jetru.

Kada je LDL previsok, a HDL prenizak, dolazi do nakupljanja masnoće u arterijama.
Ovaj proces, poznat kao ateroskleroza, sužava krvne sudove i otežava protok krvi – što vremenom može izazvati srčani ili moždani udar.

Zašto se zove “tihi ubica”?

Povišen kolesterol se često ne manifestuje kroz očigledne simptome.
Godinama može postojati bez ikakvih znakova, a da se u pozadini odvija ozbiljno oštećenje krvnih sudova.
Tek kad se pojave komplikacije – poput angine pectoris, infarkta miokarda ili moždanog udara – postaje jasno koliko je stanje bilo opasno.

Međutim, postoje suptilni signali na tijelu koji mogu ukazivati da nešto nije u ravnoteži.

Znakovi povišenog kolesterola na licu

Jedan od najčešćih fizičkih pokazatelja povišenog kolesterola su ksantelazme – žute naslage masnoće koje se pojavljuju na kapcima, najčešće uz unutrašnji ugao oka.
One nisu bolne, ali su estetski upadljive i važan su znak da je nivo masnoće u krvi povišen.

Još jedan mogući pokazatelj je bijeli prsten oko rožnice (arcus senilis).
Ovaj prsten, koji se formira kao blijeda linija oko oka, često se javlja kod starijih osoba, ali kada se pojavi kod mlađih, to može biti upozorenje na nasljedno povišen kolesterol.

Tijelo ponekad govori kroz male promjene na koži i očima – samo ga treba znati “slušati.”

Znakovi na rukama i dlanovima

Na rukama se ponekad javljaju ksantomi – glatke, žućkaste kvržice koje se mogu pojaviti na zglobovima, šakama ili laktovima.
Ovi čvorići su rezultat nakupljanja masnih ćelija ispod kože i često su znak ozbiljnijih poremećaja metabolizma masti.

Kod osoba s nasljednom hiperholesterolemijom, ksantomi su gotovo uobičajeni.
To je genetski poremećaj koji uzrokuje izrazito visoke nivoe LDL-a i često se otkriva upravo po ovim promjenama na koži.

Simptomi na nogama i stopalima

Kada povišen kolesterol utiče na cirkulaciju, mogu se javiti znakovi periferne arterijske bolesti (PAB).
Ovo stanje nastaje zbog suženja arterija koje opskrbljuju noge krvlju.

Znakovi koji mogu ukazivati na PAB uključuju:

• bol u nogama prilikom hodanja (tzv. intermitentna klaudikacija),

• osjećaj hladnoće ili utrnulosti u stopalima,

• blijeda ili plavkasta boja kože,

• gubitak dlačica na nogama,

• rane ili čirevi koji teško zarastaju.

U težim slučajevima, slaba cirkulacija može dovesti do odumiranja tkiva (gangrene), pa čak i potrebe za amputacijom.
Zato je izuzetno važno reagovati na vrijeme.

Ishrana – prvi korak prema zdravim krvnim sudovima

Najvažniji način kontrole kolesterola počinje na tanjiru.
Hrana može biti i lijek i otrov – zavisno od izbora.

Namirnice koje snižavaju kolesterol:

• Ovsene pahuljice i integralne žitarice – sadrže vlakna koja vezuju masnoće.

• Riba bogata omega-3 masnim kiselinama (losos, sardina, skuša).

• Orašasti plodovi – posebno bademi i orasi.

• Maslinovo i laneno ulje – izvor zdravih masti.

• Povrće i voće bogato antioksidansima – jabuke, špinat, brokoli, borovnice.

Namirnice koje treba ograničiti:

• crveno meso i prerađevine (kobasice, salame),

• maslac, pavlaka i punomasni sirevi,

• pržena i brza hrana,

• proizvodi s trans mastima i skrivenim šećerima.

Pravilo je jednostavno: što je hrana prirodnija – to su krvni sudovi čišći.

 Pokret – neprijatelj lošeg kolesterola

Fizička aktivnost je jedan od najefikasnijih načina da se poveća dobar (HDL) kolesterol i smanji loš (LDL).
Samo 30 minuta šetnje dnevno ili 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično može napraviti ogromnu razliku.

Preporučene aktivnosti:

• brzo hodanje ili planinarenje,

• vožnja bicikla,

• plivanje,

• joga i pilates,

• lagane vježbe snage.

Pokret ne samo da čisti krvne sudove, već poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i reguliše tjelesnu težinu – što sve zajedno čuva zdravlje srca.

Prestanak pušenja i umjerenost u alkoholu

Pušenje dodatno oštećuje zidove arterija i ubrzava taloženje LDL kolesterola.
Kombinacija cigareta i povišenog holesterola umnožava rizik od srčanog udara.

Iako se ponekad govori da čaša crnog vina može biti korisna, pretjerivanje s alkoholom ima suprotan učinak – povećava trigliceride i opterećuje jetru.
Zato vrijedi pravilo: umjerenost u svemu.

Stres – skriveni saveznik lošeg kolesterola

Savremeni način života donosi konstantan stres, a on može direktno uticati na hemijske procese u tijelu.
Kronični stres povećava nivo kortizola, hormona koji doprinosi povećanju masnoća u krvi.

Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, boravka u prirodi i kvalitetnog sna mogu pomoći da se hormoni i metabolizam vrate u ravnotežu.

Mirno srce – zdrave arterije.

Redovne kontrole – ključ za prevenciju

Jedini siguran način da se otkrije povišen kolesterol jeste laboratorijska analiza krvi.
Preporučuje se da se test radi:

• svakih 5 godina kod zdravih odraslih osoba,

• češće (svake 1–2 godine) ako postoji porodična istorija srčanih bolesti,

• odmah ako postoje vidljivi simptomi poput ksantelazmi, bolova u nogama ili vrtoglavica.

Normalne vrijednosti ukupnog kolesterola iznose ispod 5,0 mmol/L, dok bi LDL trebao biti ispod 3,0 mmol/L, a HDL iznad 1,0 mmol/L.

Zaključak: Kolesterol nije neprijatelj – neznanje jeste

Kolesterol sam po sebi nije loš – on je potreban organizmu.
Opasan postaje tek kada mu dopustimo da se gomila bez kontrole.
Pravilna ishrana, redovno kretanje, prestanak pušenja i periodične kontrole krvi mogu spriječiti najteže posljedice.

Tihi ubojica postaje nemoćan kad naučimo slušati svoje tijelo.

Briga o nivou kolesterola ne znači odricanje, već pametan izbor života.
Zdravlje srca i krvnih sudova gradi se svakog dana – svakom šetnjom, svakim obrokom i svakom odlukom da živimo svjesnije.