U današnjem članku vam pišemo na temu nadutosti, gasova i svakodnevnih navika koje mogu pogoršati ove neugodne probavne tegobe. Stomak se ne nadima uvijek zato što je određena hrana nezdrava, već često zbog načina na koji je organizam razgrađuje i količine koja se pojede.
Nadut stomak, krčanje u crijevima, osjećaj pritiska i pojačano stvaranje gasova spadaju među tegobe s kojima se susreće veliki broj ljudi. Nekada se pojave nakon obilnog ručka i brzo nestanu, dok se kod nekih osoba ponavljaju gotovo svakodnevno. Iako se često kaže da je za problem kriv „slab želudac“, pravi uzrok može se nalaziti nešto dalje u probavnom sistemu.
Gastroenterolog dr Vojislav Perišić objasnio je da značajnu ulogu može imati fermentacija ugljikohidrata koji nisu potpuno apsorbovani u tankom crijevu. Kada takve materije dospiju do debelog crijeva, bakterije ih počinju razgrađivati. Tokom tog prirodnog procesa stvaraju se gasovi, ali njihova količina i intenzitet tegoba nisu jednaki kod svih ljudi. Namirnica koju jedna osoba pojede bez ikakvih problema kod druge može izazvati jaku nadutost, grčeve i osjećaj da joj je stomak odjednom postao mnogo veći.
Među ugljikohidratima koji se često povezuju s ovim tegobama nalaze se takozvani FODMAP spojevi. Riječ je o grupi fermentabilnih šećera koji se kod određenih osoba slabije apsorbuju. Posebno osjetljivi mogu biti ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva, mada to ne znači da će svaka osoba jednako reagovati. Simptomi mogu uključivati gasove, bolne grčeve, krčanje, proljev, zatvor ili neugodan osjećaj punoće.
Zanimljiv primjer je jabuka, koja se inače smatra veoma korisnom namirnicom. Ona sadrži vlakna, vitamine i druge vrijedne sastojke, ali istovremeno sadrži fruktozu i sorbitol. Kod osjetljivih osoba veća količina može izazvati izraženije tegobe. Slično se može dogoditi nakon krušaka, šljiva, trešanja ili breskvi. To ne znači da je ovo voće loše niti da ga svako treba izbaciti iz prehrane. Problem može biti u veličini porcije, kombinaciji s drugom hranom ili individualnom načinu varenja.
Grah, grašak, leća i druge mahunarke također su dobro poznate po tome što mogu pojačati stvaranje gasova. One sadrže određene ugljikohidrate koje ljudski probavni enzimi ne uspijevaju uvijek potpuno razgraditi. Kada stignu u debelo crijevo, bakterije ih fermentiraju, a posljedica može biti nadutost. Ipak, mahunarke su vrijedan izvor biljnih proteina, vlakana i važnih hranjivih materija, pa ih nije dobro odmah potpuno izbaciti.
Nekim osobama više odgovaraju manje porcije koje se postepeno povećavaju. Kod suhih mahunarki može pomoći pravilno namakanje, prosipanje vode u kojoj su stajale i kuhanje u svježoj vodi. Čak i tada reakcija ostaje individualna. Nekome mali tanjir graha neće predstavljati nikakav problem, dok će druga osoba osjetiti nelagodu već nekoliko sati nakon obroka.
Mlijeko je još jedna namirnica koja se često povezuje s nadutošću. Ako se poslije njega redovno pojavljuju grčevi, gasovi ili proljev, jedan od mogućih razloga može biti netolerancija na laktozu. Kod takvih osoba organizam nema dovoljno laktaze, enzima potrebnog za razgradnju mliječnog šećera. Nerazgrađena laktoza dospijeva do debelog crijeva, gdje je bakterije fermentiraju.
Zanimljivo je da pojedini ljudi teško podnose obično mlijeko, ali nemaju velike tegobe nakon jogurta ili tvrdih sireva. Razlog je to što različiti mliječni proizvodi ne sadrže jednaku količinu laktoze. Ipak, simptomi sami nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze. Ako se tegobe stalno ponavljaju, najbolje je razgovarati s ljekarom prije uvođenja strogo ograničene prehrane.
Ni lubenica nije potpuno bezazlena za svaku probavu. Iako je puna vode i djeluje lagano, kod nekih osoba može izazvati nadimanje zbog fermentabilnih ugljikohidrata. Reakcija na bananu može zavisiti od njene zrelosti, pojedene količine i ostatka obroka. Zbog toga univerzalne liste „dozvoljenih“ i „zabranjenih“ namirnica često nisu naročito korisne.
