U današnjem članku vam pišemo o nečemu što često zaboravljamo u svakodnevnim naporima – važnosti vitamina B1, poznatog i kao tiamin, za mentalnu stabilnost, posebno u trenucima stresa. Proćitajte…
U današnjem ubrzanom životu, stalno smo pod pritiskom i tražimo načine da se opustimo, ali rijetko razmišljamo o tome kako prehrana može direktno utjecati na to kako se nosimo sa stresom i napetostima.
I dok se okrećemo vanjskim metodama kao što su joga, meditacija ili vikend-bijegovi, možda smo zaboravili na tiho ali izuzetno važnu ulogu koju prehrana, a posebno vitamin B1, igra u našem emocionalnom zdravlju.
- Tiamin je ključan za zdravlje našeg živčanog sustava i igra važnu ulogu u očuvanju psihičke stabilnosti i mentalne energije. U trenucima stresa, naš organizam troši veće količine ovog vitamina, a ako ga ne nadoknadimo kroz prehranu, može doći do deficita koji izaziva brojne simptome, od umora do tjeskobe i zbunjenosti. Stres aktivira hormonske odgovore koji povećavaju potrošnju nutrijenata, a najviše vitamina B1, koji je ključan za pravilno funkcioniranje mozga.
Kada tiaminu ponestane, naše tijelo šalje “tihim” signalima da nešto nije u redu. Umor koji ne prolazi ni nakon odmora, tjeskoba, razdražljivost, teškoće s koncentracijom i mentalna magla mogu biti znakovi nedostatka ovog vitamina. Nedostatak tiamina se nakuplja tiho, kroz dugoročni stres i prehranu siromašnu nutrijentima, a njegovo zanemarivanje može dovesti do ozbiljnih problema sa zdravljem.
- Tiamin je također ključan za pretvorbu glukoze u energiju, što znači da bez njega mozak neće imati dovoljno “goriva” za pravilno funkcioniranje. To se direktno odražava na našu sposobnost koncentracije, pamćenja i emocionalne ravnoteže. Osim toga, tiamin sudjeluje u sintezi neurotransmitera koji utječu na raspoloženje, pa nedostatak ovog vitamina može izazvati emocionalnu nestabilnost.
Jedan od glavnih problema modernog života je da stres “guta” nutrijente poput tiamina, dok prehrana bogata prerađenim namirnicama, alkoholom i slatkišima dodatno smanjuje apsorpciju ovog vitamina. Na taj način nastaje začarani krug: više stresa znači manje B1, a manje B1 vodi do veće osjetljivosti na stres. Osobe koje često konzumiraju brzu hranu, osobe s kroničnim bolestima, starije osobe i svi koji se suočavaju s dugotrajnim stresom najviše su pogođeni.
- Ako sumnjate da vaš mozak možda pati zbog nedostatka tiamina, razmislite o uključivanju namirnica bogatih ovim vitaminom u svoju prehranu. Cjelovite žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, svinjetina i jaja izvrsni su izvori tiamina. Međutim, ako vaša prehrana obiluje rafiniranim ugljikohidratima, rizik od deficita se značajno povećava, bez obzira na količinu kalorija koje unosite.
Za one koji se suočavaju s većim stresom ili imaju poteškoća u apsorpciji nutrijenata, suplementacija može biti korisna. Tiamin se često uzima kao tiamin hidroklorid ili benfotiamin, pri čemu benfotiamin ima bolju bioraspoloživost. Preporučeni dnevni unos tiamina za odrasle osobe je oko 1,1 – 1,5 mg, ali u stresnim razdobljima, unos može biti značajno veći, pa je savjetovanje sa stručnjakom uvijek dobrodošlo.
Kada je riječ o suplementaciji, najbolje je uzimati B-kompleks, koji osim tiamina uključuje i vitamine B6, B9 i B12. Ovi vitamini zajedno podržavaju rad mozga, pomažu u stvaranju energije i poboljšavaju emocionalnu stabilnost, što ih čini idealnim za osobe pod dugotrajnim stresom.
- Tiamin je ključan za naš mentalni i emocionalni oporavak, a njegova uloga u našem tijelu nikako ne smije biti zanemarena. S obzirom na to da naš mozak u današnjem stresnom okruženju “troši” puno ovog vitamina, važno je redovito unositi hranu bogatu njime ili se poslužiti suplementima. Na taj način možemo poboljšati svoju koncentraciju, smanjiti stres i postići bolju emocionalnu ravnotežu.
