Napravite najbaršunastiji i najomiljeniji desert koristeći banane, kombinaciju dva ukusna punjenja i sloj kolačića. Proces pripreme ove poslastice nevjerojatno je jednostavan, a kada dođe vrijeme za rezanje torte, ona će nalikovati remek-djelu ravno iz vrhunske pekare.
SASTOJCI:
Za izradu kolača potrebno vam je 200 ml mlijeka i 300 g biskvita. Za čokoladni fil pomešati 600 ml mleka, 60 g praška za puding sa ukusom vanile, 100 g šećera, 150 g crne čokolade i 100 g putera. Za žuti fil pomešati 600 ml mleka, 60 g praška za puding sa ukusom vanile, 100 g šećera, 100 g putera i 450 g banana. Na kraju za dekoraciju pospite 20 g kakaa u prahu.
PRIPREMA:
Za pripremu pravokutnog kalupa obložite ga prozirnom folijom i na dno stavite spužve namočene u mlijeko. Za čokoladni nadjev pomiješajte šećer i puding s vrelim mlijekom uz neprestano miješanje dok ne dobijete gustoću.
Nakon što maknete s vatre, umiješajte maslac i čokoladu miješajući ih. Pustite smjesu da se ohladi prije nego je prelijete preko torte. Na kraju na vrh poslažite prepolovljene banane.
Za žuti nadjev pomiješajte šećer i puding s vrućim mlijekom i kuhajte dok ne postane gusto uz stalno miješanje. Nakon što maknete s vatre, u smjesu umiješajte maslac. Na kraju pokapajte nadjev preko narezanih banana.
Na gornju koru posložite preostale kekse umočene u mlijeko. Ostavite ih da se ohlade u hladnjaku.
Za poboljšanje okusa preporuča se posipati kakaom u prahu prije rezanja.
Najčešći simptomi demencije
Prema dr. Susan W. Lee, demencija može proizaći iz raznih bolesti ili ozljeda, što rezultira širokim rasponom simptoma koji mogu napredovati od blagih do teških. S vremenom se ti simptomi obično povećavaju učestalost i intenzitet. Iako su značajne promjene osobnosti najčešće, pacijenti također mogu pokazivati sljedeće:
Pacijenti se često bore s prilagodbom na promjene u svojoj dnevnoj rutini ili okolini, pokazujući nesposobnost suočavanja. Često imaju izazove s kratkoročnim pamćenjem, dok se istovremeno redovito prisjećaju sjećanja iz prošlosti.
Kada pacijenti komuniciraju, često se bore s pronalaženjem pravih riječi i često se upuštaju u ponavljajuće ponašanje, kao što je opetovano obavljanje istog zadatka. Mjesta koja su nekoć bila poznata i u kojima su pacijenti uživali sada se osjećaju kao potpuno nepoznata.
Pacijent doživljava niz emocionalnih fluktuacija, uključujući promjene raspoloženja, depresiju, frustraciju i stalnu ljutnju. Primjetan je nedostatak želje za socijalnom interakcijom, budući da pacijent preferira samoću u vlastitom domu i pokazuje nelagodu kada se upušta u razgovor s drugima.
Stalno stanje zbunjenosti i nemogućnost prisjećanja najjednostavnijih detalja, poput imena voljene osobe. Svakodnevne aktivnosti, poput metenja ili odlaganja smeća, postaju izazovni pothvati.
