U današnjem članku vam pišemo o zdravlju srca i kako ishrana može značajno utjecati na njegovu funkciju. Saznajte…
Iako mnogi misle da je srce najugroženije zbog nekih namirnica, doktorica Snežana Bašić ističe da pravilna ishrana, koja uključuje umjerenost i pažnju na izbor namirnica, može značajno doprineti zdravlju našeg srca i organizma.
Doktorica Bašić upozorava da su mnoge popularne namirnice i pića, koja se često smatraju zdravima, zapravo opasni za srce, ali u isto vreme objašnjava kako svesno i odgovorno biranje hrane može učiniti veliku razliku.
Uzmimo, na primjer, crveno meso. Postoji mnogo zabluda koje ga okružuju. Doktorica Bašić ističe da crveno meso nije nužno štetno za srce. Zapravo, problem leži u načinima obrade i dodacima koje sadrži. Pravilno odabrano meso, koje nije pretrpano aditivima i koje se ne kuva na visokim temperaturama, može biti sasvim zdravo. Za srce, ključno je da meso dolazi iz pouzdanim izvora, baš kao i povrće koje konzumiramo. Održavanje umjerenosti u ishrani i izbegavanje industrijski prerađenih namirnica ključno je za očuvanje zdravlja srčanog mišića.
- Slično tome, piletina je često na meti kritika zbog svojih genetski modificiranih sorti. Doktorica Bašić upozorava na potencijalne opasnosti koje dolaze od genetski modifikovane hrane, naročito piletine koja se danas često uzgaja s nesrazmjerno velikim grudima. Takva hrana može izazvati hormonalne disbalanse, što pak može dovesti do upalnih procesa u krvnim sudovima. Ova hrana, iako zabranjena u mnogim zemljama, još uvek se pojavljuje na tržištu, što stvara rizik za zdravlje.
Kada govorimo o pićima, važno je napomenuti da su gazirana pića, uključujući gaziranu vodu, štetna za srce. Sadržaj ugljen dioksida u ovim napicima može uzrokovati povećanje kiselosti u organizmu, što negativno utiče na krvne sudove i srčani mišić. Prekomerna konzumacija takvih pića često dovodi do smanjenja koncentracije kisika u krvi, što može biti povezano s razvojem karcinoma.
- Takođe, alkohol, iako u manjim količinama može imati neke koristi za cirkulaciju, može postati toksičan za srčani mišić kada se konzumira u prekomernim količinama. Umjerenost je ključ, jer male količine alkohola, poput jedne do dvije čašice, mogu biti korisne, dok prekomjerna konzumacija može ozbiljno ugroziti zdravlje.
Doktorica Bašić savetuje i upotrebu prirodnog koenzima Q10, koji je od velike važnosti za zdravlje srca jer poboljšava opskrbu kisikom srčanog mišića. Dakle, ključno je ne samo kako se hranimo, već i koji su dodatci prehrani koje konzumiramo, jer oni mogu dodatno podržati srčanu funkciju.
Mediteranska dijeta, bogata voćem, povrćem, maslinovim uljem, orašastim plodovima, ribom i cjelovitim žitaricama, pokazala se vrlo korisnom za zdravlje srca. Ova ishrana smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Maslinovo ulje, na primer, sadrži mononezasićene masti koje pomažu u snižavanju lošeg kolesterola, dok riba koja je bogata omega-3 masnim kiselinama smanjuje upalu i pomaže u održavanju zdravog srca. Voće i povrće, prepuni antioksidanasa i vlakana, pomažu u smanjenju upala i poboljšavaju krvni pritisak.
Osim ishrane, fizička aktivnost ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja srca. Preporučuje se barem 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta intenzivnog aerobnog vježbanja nedeljno. Aerobne vježbe kao što su hodanje, trčanje, plivanje i biciklizam poboljšavaju cirkulaciju i jačaju srce, dok vježbe snage poput dizanja utega pomažu u održavanju mišićne mase.
- Stres je još jedan faktor koji značajno utiče na zdravlje srca. Kronični stres može povećati rizik od srčanih bolesti, pa je upravljanje stresom ključno. Tehnike opuštanja poput meditacije, joge i dubokog disanja mogu smanjiti stres i poboljšati mentalno zdravlje, što je direktno povezano sa zdravljem srca. Takođe, socijalna podrška i održavanje bliskih odnosa s prijateljima i porodicom mogu smanjiti stres i pružiti emocionalnu ravnotežu.
Za kraj, redovni medicinski pregledi i kontrola krvnog pritiska igraju veliku ulogu u prevenciji srčanih bolesti. Prevencija je najbolji lijek. Uz sve ove preporuke, možemo značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti i živeti zdravijim, srećnijim životom.
