U današnjem članku pišemo o globalnom riziku od zaraznih bolesti i kako to direktno utječe na Bosnu i Hercegovinu. Prema nedavnim istraživanjima, naša zemlja se nalazi u kategoriji visokog rizika, što znači da bi se mogla naći u centru zdravstvenih kriza u budućnosti, a ovo predstavlja ozbiljan problem za cijeli svijet.Saznajte…
Moderno istraživanje pokazuje da se rizik od zaraznih bolesti ne širi ravnomjerno po svijetu, a Bosna i Hercegovina je, nažalost, među područjima koja su posebno osjetljiva na pojavu epidemija.
Ova činjenica se temelji na globalnom modeliranju koje je identificiralo zemlje koje bi mogle biti potencijalna žarišta budućih zdravstvenih kriza. Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, nalazi se u grupi zemalja koje predstavljaju visok rizik, a zanimljivo je da se u tom pogledu rangira gotovo isto kao velike sile poput Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Rizik od epidemija nije ravnomjerno raspoređen, a posebno su ugroženi dijelovi Latinske Amerike i Afrike. Međutim, u Europi su Bosna i Hercegovina i Srbija označene kao područja visoke opasnosti. U ovu studiju, objavljenu u časopisu Science Advances, uključene su mnoge zemlje koje su analizirane prema njihovoj sposobnosti da otkriju i kontrolišu epidemije. Zdravstveni kapaciteti nisu jednakih mogućnosti u svim dijelovima svijeta, a upravo to stvara veliku prijetnju u slučaju širenja bolesti.
- Prema ovoj studiji, čak 9,3 posto svjetske kopnene površine smatra se izrazito osjetljivim na izbijanje epidemija. Od toga, 6,3 posto je pod visokim rizikom, dok se dodatnih 3 posto smatra ekstremno opasnim. Zanimljivo je da oko petina svjetskog stanovništva živi u područjima koja imaju srednji rizik, dok se samo 3 posto stanovništva nalazi u vrlo visokim i visokim zonama rizika.
Većina bolesti koje predstavljaju prijetnju spadaju u grupu zoonoza, što znači da se prenose sa životinja na ljude. Ovaj fenomen postaje sve češći kako se ljudska naselja šire prema prirodnim staništima divljih životinja. Kontakt sa divljim životinjama, konzumacija zaraženih proizvoda ili posredstvo insekata sve češće dovode do prijenosa patogena među vrstama. Takvi procesi su prethodno uzrokovali velike epidemije i pandemije, pa se smatra da bi i u budućnosti mogli izazvati slične prijetnje.
Promjene u klimatskim uvjetima, poput povećanja temperature i promjena u obrascima padavina, također imaju značajan utjecaj na širenje infekcija. Virusi, bakterije i njihovi prenosioci mogu opstati u novim uvjetima, a to stvara potencijalno opasna žarišta gdje ranije nije bilo opasnosti. Na primjer, komarci i krpelji, koji prenose mnoge bolesti, sada mogu opstati u područjima koja su prije bila imunizirana zbog hladnijih klimatskih uvjeta. Klimatske promjene, dakle, imaju globalne implikacije na zdravlje, a Bosna i Hercegovina nije izuzeta.
- U isto vrijeme, ljudska aktivnost, poput krčenja šuma za potrebe poljoprivrede i infrastrukturnih projekata, dovodi do toga da ljudi dolaze u kontakt s divljim životinjama koje nose nepoznate viruse. Gubitak biodiverziteta dodatno pogoršava situaciju jer neke vrste, koje preživljavaju u novim ekološkim uvjetima, mogu prenijeti zaraze. Gustoća naseljenosti, koja je sve veća u urbanim područjima, također je jedan od ključnih faktora rizika za širenje bolesti.
Osim ovih okolišnih faktora, zdravstveni kapaciteti zemalja imaju ključnu ulogu u borbi protiv epidemija. Bosna i Hercegovina, nažalost, nije među zemljama s najboljim zdravstvenim sistemima, pa bi mogla biti ozbiljno ugrožena u slučaju izbijanja velike epidemije. Zemlje s visokim prihodima obično imaju bolju infrastrukturu i resurse za odgovor na krizu, ali to ne znači da su potpuno imune na prijetnje. Zdravstveni kapaciteti, poput broja bolničkih kreveta, laboratorija i medicinskog osoblja, presudni su za prevenciju i kontrolu širenja bolesti.
Nadalje, pandemije ne poznaju granice. Savremeni aviosaobraćaj omogućava rapidno širenje zaraze sa jednog kraja svijeta na drugi. Zdravstvene prijetnje mogu se prenijeti za nekoliko sati, što znači da i regije koje nisu označene kao visoko rizične mogu osjetiti posljedice zbog globalne povezanosti. Samo lokalna pripremljenost na izbijanje epidemije, koja uključuje i pravovremeno obavještavanje i dostupnost vakcina, može biti ključna za minimiziranje tih posljedica.
- Ova istraživanja se koriste za bolje predviđanje i sprečavanje budućih prijetnji. Napredni algoritmi i satelitske snimke pomažu u identifikaciji područja u kojima bi epidemije mogle nastati prije nego što se registriraju prvi slučajevi. Također, Svjetska zdravstvena organizacija razvija strategije za brzo prepoznavanje novih prijetnji, uključujući koncept “Bolesti X”, što predstavlja nepoznatu, ali potencijalno opasnu prijetnju.
Zdravstvene prijetnje ne biraju granice, a Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, mora ozbiljno razmisliti o načinima za smanjenje rizika i izgradnju snažnijih zdravstvenih sistema koji će biti spremni za buduće izazove.
