Oglasi - Advertisement

U današnjem članku vam pišemo na temu bolova u leđima koji se javljaju nakon pedesete godine života i razloga zbog kojih ih ne treba uvijek pripisivati starenju ili fizičkom umoru. Iako su ovakve tegobe veoma česte i najčešće nisu povezane s ozbiljnim bolestima, postoje određeni simptomi koji mogu upozoravati na zdravstvene probleme zbog kojih je važno na vrijeme posjetiti ljekara.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Mnogi ljudi nakon pedesete godine počinju primjećivati promjene u svom tijelu koje ranije nisu osjećali. Jutarnja ukočenost, povremeni bolovi u donjem dijelu leđa i nelagoda nakon dužeg sjedenja često postaju dio svakodnevice. Zbog toga nije neobično da se takve tegobe zanemaruju uz objašnjenje da su jednostavno posljedica godina.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da nije svaka bol u leđima bezazlena, posebno kada traje duže vrijeme, postepeno se pojačava ili se pojavljuje zajedno s drugim neobičnim simptomima.

Najčešći uzroci bolova u leđima povezani su s mišićima, zglobovima, kičmom i svakodnevnim opterećenjima. Dugotrajno sjedenje, nepravilno podizanje tereta i nedovoljna fizička aktivnost mogu doprinijeti pojavi nelagode.

Ipak, određene promjene u načinu na koji se bol javlja mogu biti razlog za dodatnu pažnju. Posebno je važno pratiti koliko dugo tegobe traju i da li se njihov intenzitet mijenja.

Bol koja ne prolazi nekoliko sedmica, ometa svakodnevne aktivnosti ili postaje izraženija tokom noći zaslužuje ljekarski pregled. To ne znači da osoba nužno ima ozbiljnu bolest, nego da je potrebno utvrditi šta izaziva tegobe.

Kod nekih ljudi bol se pojavljuje nakon fizičkog napora i smanjuje nakon odmora. Kod drugih može biti prisutna gotovo neprestano, bez jasne povezanosti s određenim pokretima.

Upravo takve razlike mogu pomoći ljekaru da bolje razumije moguće uzroke problema.

Posebnu pažnju treba obratiti na bolove koji se pojavljuju između lopatica, naročito ako su novi, uporni ili praćeni drugim zdravstvenim promjenama.

Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine uz dugotrajnu bol u leđima također predstavlja razlog da se osoba obrati ljekaru. Naglo mršavljenje bez promjene prehrane ili fizičke aktivnosti ne treba automatski povezivati s malignim oboljenjem, ali zahtijeva odgovarajuću procjenu.

Važno je naglasiti da većina osoba s bolovima u leđima nema rak. Ipak, kod onih koji su ranije liječeni od malignih bolesti potrebna je dodatna opreznost.

Ako osoba ima trenutnu ili raniju dijagnozu raka, pojava nove, jake ili sve izraženije boli u leđima važan je podatak koji treba što prije prenijeti nadležnom ljekaru.

Prema medicinskim smjernicama, posebno zabrinjava bol koja je neprekidna, postepeno se pogoršava ili tokom noći postaje toliko izražena da remeti san kod osoba s historijom malignih bolesti.

Takvi simptomi ne znače automatski da se bolest vratila ili proširila, ali zahtijevaju pravovremenu medicinsku procjenu.

Postoje i situacije kada nije dovoljno čekati redovni pregled. Određeni neurološki simptomi mogu ukazivati na ozbiljan pritisak na živce ili kičmenu moždinu.

Iznenadni problemi s mokrenjem, gubitak kontrole nad stolicom, utrnulost u području genitalija ili anusa te nova, izražena ili sve veća slabost obje noge zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Ovakve promjene ne treba pokušavati liječiti kod kuće niti čekati da spontano nestanu. Pravovremeno reagovanje može biti izuzetno važno za sprečavanje trajnih posljedica.

Kod osoba koje imaju ili su ranije imale rak, nova slabost nogu, otežano hodanje ili poremećaji osjeta uz bol u leđima dodatno povećavaju potrebu za hitnom procjenom.

S druge strane, kod uobičajenih bolova u leđima dugotrajno mirovanje najčešće nije najbolji izbor. Umjerena aktivnost, prilagođena mogućnostima osobe, može pomoći održavanju pokretljivosti.

Potpuno ležanje tokom dužeg perioda može dodatno oslabiti mišiće i otežati povratak svakodnevnim aktivnostima. Zbog toga se često preporučuju lagano kretanje i postepeni povratak uobičajenim obavezama.

Naravno, ako određena vježba izaziva jaču bol ili pogoršava postojeće simptome, potrebno je prekinuti aktivnost i potražiti stručni savjet.

Poseban problem predstavlja navika da se bolovi nakon pedesete godine automatski pripisuju starenju. Iako se s godinama javljaju promjene na mišićima, kostima i zglobovima, uporne tegobe ne treba prihvatati kao nešto što se mora trpjeti.

Bol može ozbiljno narušiti kvalitet života. Osoba koja se ranije bez poteškoća kretala može početi izbjegavati šetnje, kućne poslove ili druženja zbog straha od pogoršanja simptoma.

Nedostatak sna i stalna nelagoda mogu dodatno uticati na raspoloženje, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje.

Zbog toga pregled kod ljekara ima smisla čak i kada nema znakova hitnog zdravstvenog stanja, posebno ako bol traje, ponavlja se ili postaje sve intenzivnija.

Prije odlaska na pregled korisno je zapisati nekoliko važnih informacija. Ljekaru će značiti podatak kada se bol prvi put pojavila, na kojem mjestu je najizraženija i šta je pogoršava ili ublažava.

Također je važno navesti sve lijekove koje osoba koristi, ranije bolesti i eventualne dodatne simptome.

Osobe koje su ranije liječene od raka trebaju obavezno spomenuti svoju medicinsku historiju, čak i ako smatraju da trenutni bolovi nisu povezani s prethodnom dijagnozom.

Nakon pregleda korisno je zatražiti jasno objašnjenje narednih koraka, uključujući preporučene aktivnosti, eventualne pretrage i vrijeme ponovne kontrole.

Ako simptomi ne popuštaju ili se pojave nove tegobe, potrebno je ponovo kontaktirati ljekara.

Najvažnije je pronaći ravnotežu između opreza i nepotrebnog straha. Bol u leđima nakon pedesete godine najčešće nije znak malignog oboljenja, ali određene promjene nikada ne treba ignorisati.

PREUZMITE BESPLATNO!
⋆ KNJIGA SA RECEPTIMA ⋆

Upiši svoj email i preuzmi BESPLATNU knjigu s receptima! Uživaj u jednostavnim i ukusnim jelima koja će osvojiti tvoje najdraže.

Jednim klikom preuzmi knjigu s najboljim receptima!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here