U današnjem članku vam pišemo na temu mokraćne kiseline i namirnica koje mogu uticati na njeno povećanje u organizmu. Mnogi ljudi ne znaju da određena hrana i pića mogu doprinijeti bolovima i oticanju zglobova, posebno kod osoba koje imaju giht. Postoji nekoliko namirnica na koje treba obratiti posebnu pažnju, jer njihovo često konzumiranje može otežati kontrolu mokraćne kiseline i povećati mogućnost bolnih upala.
Bolovi u zglobovima često se povezuju sa starenjem, napornim radom ili dugotrajnim stajanjem. Međutim, iza iznenadne boli u stopalima, koljenima ili prstima ponekad se krije problem koji nema direktne veze s fizičkim opterećenjem. Riječ je o povećanoj količini mokraćne kiseline u krvi, stanju koje kod određenih ljudi može dovesti do veoma neugodne bolesti poznate kao giht. Posebno je zabrinjavajuće što povišena mokraćna kiselina može godinama postojati bez jasno izraženih simptoma, zbog čega mnogi nisu svjesni promjena koje se dešavaju u njihovom organizmu.
Mokraćna kiselina prirodno nastaje u tijelu kada se razgrađuju supstance poznate kao purini. One se nalaze u ljudskim ćelijama, ali su prisutne i u brojnim namirnicama. Kod zdravog organizma bubrezi uglavnom uspijevaju ukloniti višak mokraćne kiseline putem mokraće. Problem nastaje kada tijelo proizvodi previše ove supstance ili kada je bubrezi ne izbacuju dovoljno efikasno. Tada se njena koncentracija povećava, a kod nekih osoba mogu nastati sitni kristali koji se talože u zglobovima i izazivaju snažnu upalu.
Ipak, važno je razumjeti da svaka osoba s povišenom mokraćnom kiselinom neće razviti giht. Na pojavu bolesti utiču nasljedne osobine, rad bubrega, druga zdravstvena stanja i pojedini lijekovi. Ishrana je samo jedan dio mnogo šire slike, ali upravo promjena svakodnevnih prehrambenih navika može biti koristan korak prema boljoj kontroli ovog problema.
Crveno meso ubraja se među namirnice koje osobe s gihtom trebaju konzumirati umjereno. Govedina, svinjetina i janjetina sadrže purine koji se tokom razgradnje pretvaraju u mokraćnu kiselinu. To ne znači da svaka porcija mesa automatski izaziva probleme, ali redovno konzumiranje velikih količina može doprinijeti povećanju rizika. Posebno je korisno izbjegavati naviku svakodnevnog jedenja obilnih mesnih obroka i razmotriti druge izvore proteina.
Još veću pažnju zaslužuju iznutrice, poput jetre i bubrega. Iako sadrže određene vitamine i minerale, istovremeno su veoma bogate purinima. Osobama koje imaju česte napade gihta uglavnom se preporučuje izbjegavanje iznutrica, jer mogu otežati održavanje odgovarajuće koncentracije mokraćne kiseline.
Suhomesnati proizvodi također nisu najbolji izbor za svakodnevnu ishranu. Kobasice, slanina i različite mesne prerađevine često sadrže mnogo soli i zasićenih masti. Osim što mogu biti nepovoljne za opće zdravlje, njihovo često konzumiranje može doprinijeti neuravnoteženom načinu ishrane. Posebno je važno ograničiti ih kod osoba koje istovremeno imaju povišen krvni pritisak ili probleme s bubrezima.
Određene vrste ribe i morskih plodova također sadrže veće količine purina. Sardine, inćuni, haringa i skuša nalaze se među namirnicama koje zahtijevaju umjerenost. Slično važi za pojedine školjke, dagnje i rakove. Međutim, ribu ne treba automatski potpuno izbaciti iz jelovnika jer ona sadrži vrijedne hranjive materije. Najvažnije je pronaći odgovarajuću ravnotežu između zdravstvenih koristi i mogućih rizika.
Jedan od značajnijih faktora koji mogu pogoršati giht jeste alkohol. Posebno se izdvaja pivo, koje može uticati na povećanje mokraćne kiseline i otežati njeno izlučivanje. Alkohol može povećati vjerovatnoću novih napada, naročito kada se konzumira često ili u većim količinama. Ni vino nije potpuno bez rizika, pa se osobama s gihtom savjetuje oprez, a tokom akutnog napada izbjegavanje alkoholnih pića.
Mnogi zaboravljaju da problem ne mora dolaziti samo iz hrane. Gazirana pića, energetski napici i industrijski sokovi s velikom količinom dodanog šećera mogu doprinijeti povećanju mokraćne kiseline. Posebnu ulogu ima fruktoza, čiji prekomjerni unos može uticati na stvaranje ove supstance u organizmu. Redovno ispijanje zaslađenih napitaka također može doprinijeti povećanju tjelesne težine, što dodatno otežava kontrolu gihta.
Zbog toga se obična voda smatra jednim od najjednostavnijih izbora za svakodnevnu hidrataciju. Nezaslađeni čajevi također mogu biti dobra alternativa. Ipak, osobe koje zbog bolesti srca ili bubrega imaju ograničen unos tečnosti trebaju se pridržavati uputa svog ljekara.
Zanimljivo je da povrće poput špinata, graška, šparoga i gljiva također sadrži purine, ali to ne znači da ga treba izbjegavati. Istraživanja pokazuju da se njihov uticaj razlikuje od uticaja pojedinih životinjskih namirnica. Zato raznovrsno povrće, grah, leća i druge biljne namirnice mogu ostati važan dio uravnotežene ishrane.
