U današnjem članku vam pišemo na temu jednog zdravstvenog simptoma koji mnogi ljudi zanemaruju jer vjeruju da se radi o običnoj prehladi ili prolaznoj tegobi. Riječ je o upornom suhom kašlju koji se često pogoršava tokom noći, a koji u određenim situacijama može ukazivati na zdravstveni problem koji zahtijeva dodatne preglede. Iako kašalj najčešće nije znak opasne bolesti, važno je znati kada organizam šalje upozorenje koje ne bi trebalo ignorisati.
Gotovo svaka osoba tokom života doživi period u kojem se bori s kašljem. Najčešće se pojavljuje zbog virusnih infekcija, alergija ili nadraženosti disajnih puteva. Međutim, postoje situacije kada kašalj traje mnogo duže nego što bi trebalo, a njegovo pogoršanje tokom noći počinje ozbiljno narušavati kvalitet sna.
Posebnu pažnju zaslužuje kašalj koji traje sedmicama, postaje sve intenzivniji ili se pojavljuje zajedno s drugim neobjašnjivim simptomima. Takve promjene ne moraju značiti ozbiljnu bolest, ali predstavljaju razlog da se osoba obrati ljekaru.
Tokom noći tijelo se nalazi u drugačijem položaju nego tokom dana. Kada osoba legne, određeni zdravstveni problemi mogu postati izraženiji. Primjer je vraćanje želučane kiseline u jednjak, poznato kao refluks, koje kod pojedinih ljudi izaziva nadražaj grla i napade kašljanja.
Slične tegobe mogu nastati zbog slijevanja sekreta iz nosa i sinusa. Osobe koje imaju alergije ili hronične probleme sa sinusima često primjećuju da ih kašalj posebno muči nakon odlaska u krevet.
Astma također može izazvati noćni kašalj, ponekad praćen otežanim disanjem, zviždanjem u grudima ili osjećajem pritiska. Zbog toga nije moguće utvrditi uzrok samo na osnovu vremena kada se kašalj pojavljuje.
Ipak, ono što mnoge ljude zabrinjava jeste povezanost dugotrajnih respiratornih tegoba s malignim bolestima. Pojedine vrste raka mogu izazvati uporan kašalj, naročito kada bolest zahvata pluća ili disajne puteve.
Kod određenih uznapredovalih malignih oboljenja ćelije raka mogu se proširiti iz prvobitno zahvaćenog organa na druge dijelove tijela. Takvo širenje naziva se metastaziranje.
Rak debelog crijeva u uznapredovaloj fazi može se proširiti na jetru ili pluća, ali važno je naglasiti da noćni kašalj nije njegov uobičajeni početni znak. Samo prisustvo ovog simptoma nikako ne znači da osoba ima rak.
Mnogo su važnije promjene koje se pojavljuju zajedno s kašljem. Među njima se posebno izdvajaju dugotrajan umor, neobjašnjiv gubitak kilograma, slabost i problemi s disanjem.
Neki ljudi mjesecima osjećaju iscrpljenost, ali je pripisuju poslu, nedostatku sna ili svakodnevnim brigama. Iako su takvi uzroci česti, umor koji ne prolazi ni nakon odmora zaslužuje pažnju, naročito ako ga prate druge zdravstvene promjene.
Neobjašnjivo mršavljenje također može predstavljati razlog za pregled. Kada osoba gubi tjelesnu težinu bez promjene prehrane ili fizičke aktivnosti, potrebno je istražiti šta se događa u organizmu.
Kod bolesti debelog crijeva mogu se pojaviti i promjene u pražnjenju crijeva. Dugotrajan zatvor, proljev, bolovi u stomaku ili krv u stolici simptomi su koje ne bi trebalo zanemarivati.
Krv u stolici ne znači automatski malignu bolest, jer se može pojaviti i zbog hemoroida ili drugih zdravstvenih problema. Međutim, njen uzrok treba utvrditi medicinskim pregledom.
Posebno je važno razumjeti da se ozbiljna oboljenja ne razvijaju uvijek uz jasno izražene simptome. Ponekad se određene promjene otkriju slučajno, tokom rutinskih pregleda ili laboratorijskih analiza.
Zbog toga preventivni pregledi imaju veliku vrijednost. Kod raka debelog crijeva postoje metode koje omogućavaju otkrivanje sumnjivih promjena prije pojave ozbiljnijih zdravstvenih tegoba.
Jedna od najpoznatijih metoda jeste kolonoskopija, pregled tokom kojeg ljekar može detaljno pregledati unutrašnjost debelog crijeva. Ako pronađe određene polipe, u pojedinim slučajevima može ih odmah ukloniti.
Redovni preventivni pregledi mogu pomoći da se bolest otkrije u ranijoj fazi, kada su mogućnosti liječenja često povoljnije. Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje imaju porodičnu historiju raka debelog crijeva.
Kada je riječ o dugotrajnom kašlju, ljekari najprije pokušavaju ustanoviti njegov stvarni uzrok. Uzimaju se u obzir trajanje simptoma, ranije bolesti, lijekovi koje osoba koristi i eventualna izloženost duhanskom dimu.
Prema potrebi mogu se preporučiti laboratorijske pretrage, snimanje pluća ili dodatni specijalistički pregledi.
Kašalj koji traje duže od tri sedmice razlog je za obraćanje ljekaru, posebno ako se pogoršava ili je praćen mršavljenjem i izraženom slabošću. Iskašljavanje krvi zahtijeva hitnu medicinsku procjenu, dok naglo otežano disanje ili snažan bol u grudima zahtijevaju neposrednu hitnu pomoć.
