U današnjem članku vam pišemo na temu povećanog broja virusnih infekcija koje su tokom oktobra zahvatile djecu i odrasle u Srbiji. Mnoge zdravstvene ustanove bilježe veći broj pacijenata koji se žale na temperaturu, kašalj, bolove u grlu i stomačne probleme. U nastavku donosimo informacije o virusima koji se trenutno spominju u zdravstvenim izvještajima, njihovim najčešćim simptomima i znakovima na koje roditelji trebaju posebno obratiti pažnju.
Iako su oktobarski dani u pojedinim dijelovima Srbije bili neobično topli, zdravstvene ustanove suočile su se s povećanim brojem pacijenata. Mnogi građani vjeruju da se prehlade i druge virusne bolesti češće pojavljuju tek s dolaskom hladnog vremena. Međutim, ovogodišnja jesen pokazala je da se infekcije mogu širiti i kada su dnevne temperature relativno visoke.
Posebno je primjetan povećan broj djece koja dolaze na preglede zbog respiratornih i probavnih tegoba. Roditelji se najčešće obraćaju ljekarima kada njihova djeca imaju povišenu temperaturu, učestalo kašlju, žale se na bolove u grlu ili pokazuju znakove iscrpljenosti.
Prema informacijama objavljenim tokom oktobra 2026. godine, u beogradskom Domu zdravlja Savski venac zabilježen je značajan porast broja pedijatrijskih pregleda. U pojedinim danima ambulante su primale približno 200 do 300 mališana, dok su kasniji izvještaji spominjali i više od 300 pregleda dnevno.
Takvi podaci pokazuju da su zdravstveni radnici suočeni s većim obimom posla, ali ne znače da su svi pacijenti zaraženi istim virusom.
Doktorica Malina Rakić, koja je govorila o trenutnoj situaciji, objasnila je da je povećanje broja infekcija tokom jeseni očekivano. Djeca se nakon ljetnog raspusta vraćaju u školske klupe i vrtiće, gdje svakodnevno borave u bliskom kontaktu.
U zatvorenim prostorijama, posebno kada veći broj djece provodi mnogo vremena zajedno, pojedine infekcije mogu se lakše prenositi.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se u istom periodu pojavljuje više različitih virusa. Neki prvenstveno zahvataju disajne puteve, dok drugi izazivaju probleme sa želucem i crijevima.
Među respiratornim uzročnicima spominju se rinovirusi, adenovirusi i respiratorni sincicijalni virus, poznatiji kao RSV.
Rinovirusi su česti uzročnici prehlade. Osobe koje se zaraze najčešće imaju začepljen nos, kihanje, blagu grlobolju i kašalj. Kod mnogih simptomi postepeno slabe nakon nekoliko dana, ali nelagoda može trajati i duže.
Adenovirusi mogu izazvati nešto drugačiju kliničku sliku. Pored temperature i bolova u grlu, kod pojedinih pacijenata pojavljuju se crvenilo očiju, upala krajnika ili probavne smetnje.
Važno je znati da se virusne infekcije ne liječe antibioticima, osim kada ljekar utvrdi da postoji i bakterijska infekcija koja zahtijeva takvu terapiju.
Posebnu pažnju zdravstveni radnici posvećuju RSV-u, jer ovaj virus kod najmlađe djece može izazvati ozbiljnije probleme.
Kod odraslih i starije djece infekcija često podsjeća na običnu prehladu. Međutim, kod beba, naročito onih mlađih od godinu dana, virus može zahvatiti donje disajne puteve.
U takvim slučajevima mogu se razviti bronhiolitis ili upala pluća, zbog čega je potrebno pažljivo pratiti stanje djeteta.
Ubrzano disanje, zviždanje u grudima, izrazita pospanost i poteškoće s uzimanjem hrane ili tečnosti predstavljaju znakove koje roditelji ne smiju zanemariti.
Ako dijete teško diše, ima plavičaste usne ili se koža između rebara uvlači prilikom disanja, potrebna je hitna medicinska pomoć.
Kod veoma malih beba simptomi ponekad nisu toliko očigledni. Umjesto izraženog kašlja, mogu se pojaviti slabije hranjenje, neuobičajena mirnoća ili razdražljivost.
Pored respiratornih bolesti, tokom jeseni česte su i infekcije probavnog sistema. Među poznatijim uzročnicima nalaze se rotavirusi i norovirusi.
Ove infekcije najčešće izazivaju mučninu, povraćanje, proljev i bolove u stomaku. Kod nekih osoba pojavljuje se i povišena temperatura, praćena osjećajem opće slabosti.
Najveća opasnost kod učestalog povraćanja i proljeva jeste gubitak tečnosti, posebno kod beba i male djece.
Kada organizam izgubi previše vode i važnih mineralnih soli, može nastati dehidracija. Roditelji trebaju obratiti pažnju na suha usta, smanjeno mokrenje, neobičnu pospanost i plač bez suza.
Kod blažih tegoba veoma je važna odgovarajuća nadoknada tečnosti. Oralne rehidracijske otopine iz apoteke mogu pomoći jer sadrže pažljivo određene količine vode, šećera i soli.
Ako dijete ne može zadržati tečnost, izrazito je malaksalo ili pokazuje ozbiljne znakove dehidracije, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Među djecom se pojavljuje i bolest ruku, stopala i usta, koju izazivaju određeni enterovirusi. Ova infekcija može uzrokovati temperaturu, bolne ranice u ustima i osip na dlanovima i tabanima.
Ranice u ustima posebno su neugodne jer dijete zbog bolova može odbijati hranu i piće. Zbog toga roditelji trebaju pratiti njegov unos tečnosti i opće stanje.
Za smanjenje širenja infekcija važnu ulogu imaju svakodnevne higijenske navike. Redovno pranje ruku, provjetravanje prostorija i izbjegavanje bliskog kontakta s oboljelim osobama mogu pomoći u zaštiti porodice.
Djeca koja imaju temperaturu, povraćanje ili proljev ne trebaju odlaziti u školu ili vrtić dok se ne oporave i ne ispune preporučene uslove za povratak.
Posebno je važno ne zanemarivati simptome koji se pogoršavaju ili traju duže od očekivanog. Beba mlađa od tri mjeseca s temperaturom od 38 stepeni ili višom treba hitnu medicinsku procjenu.
Iako povećan broj pregleda izaziva zabrinutost među roditeljima, to ne znači da se pojavila jedna nova i nepoznata bolest. Riječ je o istovremenoj cirkulaciji više poznatih virusa koji mogu izazvati različite zdravstvene tegobe.
Najvažnije je pratiti kako se dijete ponaša, koliko tečnosti uzima i da li normalno diše. Pravovremeno prepoznavanje ozbiljnih simptoma može biti presudno za pružanje odgovarajuće medicinske pomoći.
