U današnjem članku vam pišemo na temu predstojećeg pomjeranja kazaljki na satu i prelaska s ljetnog na zimsko računanje vremena. Građani Bosne i Hercegovine i velikog dijela Evrope uskoro će dobiti priliku da spavaju sat vremena duže, ali ova promjena donosi i kraće dane, raniji mrak i drugačiji svakodnevni ritam.
Kako se oktobar približava kraju, ponovo dolazi period godine kada se mnogi pitaju kada se pomjera sat i u kojem smjeru treba okrenuti kazaljke. Iako se ova promjena ponavlja svake godine, nije neobično da pojedini građani zaborave tačan datum ili pomiješaju pravila zimskog i ljetnog računanja vremena.
Ove godine prelazak na zimsko računanje vremena dogodit će se u noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra 2026. godine. Tačno u tri sata poslije ponoći kazaljke će se vratiti jedan sat unazad, odnosno na dva sata.
To znači da će noć trajati sat vremena duže, što će posebno obradovati one koji nedjeljom vole malo duže ostati u krevetu. Ipak, promjena neće svima jednako odgovarati, jer će se narednih dana primijetiti da sunce zalazi ranije nego što su građani navikli.
Najjednostavnije pravilo za pamćenje jeste da se u proljeće sat pomjera unaprijed, a u jesen unazad. Tako se tokom proljetnog prelaska gubi jedan sat noći, dok se u oktobru taj sat ponovo dobija.
Za većinu ljudi ova promjena neće zahtijevati poseban trud. Savremeni mobilni telefoni, računari i drugi elektronski uređaji povezani s internetom uglavnom automatski prilagođavaju vrijeme prema odgovarajućoj vremenskoj zoni.
Međutim, zidni satovi, stariji budilnici, pojedini kućanski aparati i satovi u automobilima često zahtijevaju ručno podešavanje. Zato nije loše u subotu navečer provjeriti uređaje kako u nedjelju ujutro ne bi došlo do zabune.
Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje rade noćne smjene, putuju ili imaju unaprijed zakazane obaveze. Budući da se vrijeme između dva i tri sata ponavlja, trajanje pojedinih noćnih smjena može biti drugačije nego inače.
Prelazak na zimsko računanje vremena donosi više dnevne svjetlosti u jutarnjim satima, ali istovremeno znači da će se ranije smrkavati.
Upravo ta promjena mnogima najteže pada. Nakon dugih ljetnih dana, kada je sunčeva svjetlost prisutna do kasnijih večernjih sati, jesen donosi potpuno drugačiji osjećaj.
Ljudi koji se s posla vraćaju u kasnim poslijepodnevnim satima često primjećuju da im ostaje manje vremena za aktivnosti na otvorenom prije mraka.
Djeca također mogu osjetiti promjenu, posebno ako su navikla da se nakon škole igraju napolju. S druge strane, jutarnji odlazak u školu ili na posao neposredno nakon pomjeranja sata može biti ugodniji zbog ranijeg svitanja.
Iako vraćanje sata donosi dodatni sat tokom noći, to ne znači da će se svi automatski osjećati odmornije. Ljudski organizam ima vlastiti biološki ritam koji se ne prilagođava uvijek odmah promjenama na satu.
Kod nekih osoba može se pojaviti prolazna pospanost, promjena apetita ili poteškoće s uspavljivanjem. Posebno osjetljivi mogu biti ljudi koji već imaju nepravilan raspored spavanja ili rade u smjenama.
Zbog toga stručnjaci za spavanje preporučuju održavanje što pravilnijeg rasporeda odlaska na počinak i buđenja.
Koristan savjet jeste izlaganje prirodnoj dnevnoj svjetlosti, naročito u jutarnjim satima. Kratka šetnja nakon buđenja može pomoći organizmu da se lakše uskladi s novim rasporedom.
Također je dobro izbjegavati velike promjene u vremenu odlaska na spavanje, posebno tokom prvih nekoliko dana nakon pomjeranja sata.
Mnogi građani svake godine postavljaju isto pitanje: zašto se satovi još uvijek pomjeraju ako se već godinama govori o ukidanju ove prakse?
Rasprave o sezonskom računanju vremena u Evropskoj uniji traju duže vrijeme. Prijedlozi za ukidanje pomjeranja kazaljki otvorili su pitanje da li bi države trebale trajno zadržati ljetno ili standardno vrijeme.
Međutim, dogovor koji bi doveo do jedinstvene promjene pravila nije proveden, zbog čega se postojeća praksa nastavlja.
Razlozi za uvođenje sezonskog pomjeranja vremena historijski su bili povezani s boljim iskorištavanjem dnevne svjetlosti i mogućim uštedama energije.
Ipak, savremene životne navike značajno su se promijenile, pa se danas sve češće raspravlja o tome koliko ova praksa zaista donosi koristi.
Jedni smatraju da duži svijetli večernji sati pozitivno utiču na svakodnevne aktivnosti, dok drugi naglašavaju važnost prirodnog jutarnjeg svjetla i stabilnog ritma spavanja.
Za građane Bosne i Hercegovine najvažnije je da prema važećem rasporedu zimsko računanje vremena počinje 25. oktobra 2026. godine, kada će se satovi vratiti s tri na dva sata.
Naredno proljetno pomjeranje sata predviđeno je za posljednju nedjelju u martu 2027. godine, kada će se kazaljke ponovo pomjeriti unaprijed.
Do tada će svakodnevica biti usklađena sa zimskim računanjem vremena, a građani će se postepeno navikavati na kraće dane i ranije večeri.
Iako na prvi pogled djeluje kao mala promjena od samo šezdeset minuta, pomjeranje sata može uticati na navike spavanja, raspored obaveza i način provođenja slobodnog vremena.
Zato je najbolje na vrijeme pripremiti se, provjeriti satove i pokušati održati uobičajeni dnevni ritam.
Za neke će dodatni sat predstavljati priliku za duži odmor, dok će drugima označiti početak perioda hladnijeg vremena i dugih zimskih večeri.
U svakom slučaju, posljednje nedjelje u oktobru građane očekuje dobro poznata promjena koja se ponavlja iz godine u godinu. Kazaljke idu jedan sat unazad, noć postaje duža, a zimsko računanje vremena ponovo postaje dio svakodnevice
