U današnjem članku vam pišemo na temu bogomoljke i njenog iznenadnog pojavljivanja u kući. Mnogi vjeruju da ovaj neobični insekt donosi posebnu poruku, dok je stvarno objašnjenje njegovog dolaska mnogo jednostavnije i povezano s prirodom.
Kada se bogomoljka pojavi na prozoru, kućnom pragu ili usred sobe, ukućani je obično odmah primijete. Za razliku od muha, komaraca ili mrava, ona nije čest gost u zatvorenim prostorima. Njeno dugo tijelo, trouglasta glava i velike oči mogu djelovati neobično, pa neki ljudi osjete nelagodu čim je ugledaju.
Ipak, bogomoljka uglavnom nije opasna za ljude. Njeno prisustvo u kući ne znači da je došla napasti ukućane niti da se u domu nalazi skriveno gnijezdo. Najčešće je privučena svjetlošću, toplotom ili drugim insektima za kojima je krenula. Ponekad jednostavno zaluta kroz otvoren prozor ili vrata i nakon toga ne može pronaći izlaz.
Ime je dobila po položaju prednjih nogu. Dok miruje, drži ih savijene ispred tijela, zbog čega izgleda kao da je sklopila ruke u molitvi. Upravo taj prizor tokom vremena je doveo do toga da je ljudi povezuju s duhovnošću, smirenošću i tišinom. Njeni pokreti su spori i odmjereni, a često može dugo ostati potpuno nepomična.
Zbog takvog ponašanja bogomoljka je u narodnim vjerovanjima postala simbol strpljenja i unutrašnjeg mira. Neki smatraju da njen dolazak predstavlja podsjetnik čovjeku da uspori, smiri misli i ne donosi važne odluke na brzinu. Posebno značenje pripisuje joj se kada se pojavi u periodu stresa, nesigurnosti ili velikih životnih promjena.
Takva simbolika pripada narodnim vjerovanjima i nema naučnu potvrdu. Bogomoljka ne ulazi u kuću kako bi ljudima prenijela skrivenu poruku. Ipak, njen miran način kretanja nekoga zaista može navesti da na trenutak zastane i pažljivije pogleda ono što se dešava oko njega. Ponekad je i tako kratak predah dovoljan da čovjek smirenije razmisli o problemu koji ga opterećuje.
Ljudi su kroz historiju mnogim životinjama pripisivali određena značenja. Sova se često povezuje s mudrošću, bubamara sa srećom, a dolazak mačke na prag s blagostanjem. Na sličan način bogomoljka je postala znak strpljenja, ravnoteže i pažljivog donošenja odluka. To ne mora biti doslovna poruka prirode, nego način na koji ljudi objašnjavaju susrete koji im djeluju posebno.
Iza njenog mirnog izgleda krije se veoma sposoban lovac. Bogomoljka može dugo nepomično čekati dok joj se plijen ne približi dovoljno. Tada reaguje iznenađujuće brzo i hvata ga snažnim prednjim nogama. Hrani se muhama, moljcima, leptirima, pčelama i drugim sitnim životinjama koje može savladati.
Zbog toga može biti korisna u vrtovima i na poljoprivrednim površinama. Hraneći se različitim insektima, prirodno smanjuje njihov broj, uključujući i pojedine štetočine. Ipak, ona ne bira plijen prema tome da li ga ljudi smatraju korisnim ili štetnim. Može uhvatiti i pčelu ili leptira, jer se ponaša prema vlastitim potrebama za hranom.
Bogomoljka se lako uklapa među lišće, stabljike i grančice. Njeno izduženo tijelo i zelena ili smeđa boja pomažu joj da ostane gotovo neprimjetna. Takva kamuflaža štiti je od neprijatelja, ali joj omogućava i da neopaženo čeka plijen. Kada je ljudi ugledaju u prirodi, često se iznenade jer je nekoliko trenutaka ranije nisu uopće primjećivali.
Odrasle jedinke najčešće su dugačke između četiri i osam centimetara, dok neke mogu narasti približno deset centimetara. Ženke su obično krupnije od mužjaka. Njena pokretna glava može se okrenuti više od 180 stepeni, pa ima veoma širok pregled prostora bez pomjeranja ostatka tijela.
Upravo način na koji okreće glavu i prati kretanje može stvoriti utisak da pažljivo posmatra čovjeka. To nekima izgleda pomalo zastrašujuće, ali takvo ponašanje nije znak da se sprema napasti. Ona samo prati promjene u okolini, provjerava postoji li opasnost i traži mogućnost za bijeg.
Uz bogomoljku se često spominje i ponašanje ženki tokom parenja. Kod nekih vrsta i pod određenim okolnostima ženka može pojesti mužjaka. Ipak, to se ne događa uvijek i nije pravilo za svako parenje. Ova pojava je zanimljiva ljudima, ali je također doprinijela tome da bogomoljka dobije mnogo strašniju reputaciju nego što zaslužuje.
Ako uđe u kuću, nema potrebe ubijati je niti koristiti insekticid. Najjednostavnije je otvoriti prozor i omogućiti joj da sama izađe. Ako ne pronalazi put, može joj se približiti komad kartona, papira ili tanka grančica. Kada se popne na ponuđenu površinu, treba je pažljivo prenijeti napolje i spustiti među biljke.
Važno je izbjegavati nagle pokrete i pokušaje hvatanja golim prstima. Iako nije agresivna, može pokušati odbraniti se ako se osjeti ugroženo. Miran pristup sigurniji je i za čovjeka i za životinju. Najbolje mjesto za nju jeste vrt, grm ili druga zelena površina na kojoj može pronaći zaklon i hranu.
