U današnjem članku vam pišemo na temu pravilnog izbora temperature prilikom pranja veša. Mnogi ljudi gotovo svu odjeću peru na 40 stepeni, ali za svakodnevno i manje zaprljano rublje često je dovoljno izabrati program na 30 stepeni.
Mašina za veš postala je neizostavan dio gotovo svakog domaćinstva. Ona štedi vrijeme, olakšava kućne poslove i omogućava da se velika količina odjeće opere uz veoma malo truda. Ipak, iako se koristi često, mnogi ljudi godinama biraju isti program bez razmišljanja o tome da li je baš ta temperatura najbolja za svaku vrstu tkanine.
Pranje na 40 stepeni dugo se smatralo sigurnim i praktičnim izborom. Ta temperatura djeluje kao sredina između hladnog i veoma toplog pranja, pa ljudi vjeruju da će ukloniti prljavštinu, a istovremeno neće oštetiti odjeću. Međutim, problem nastaje kada se isti program koristi za sve, od laganih majica i tamnih pantalona do peškira i posteljine.
Veliki dio svakodnevne odjeće ne mora se prati na 40 stepeni. Ako rublje nema tvrdokorne mrlje i nije potrebno posebno higijensko pranje, program na 30 stepeni uglavnom može biti sasvim dovoljan. Savremene mašine i deterdženti napravljeni su tako da uklanjaju uobičajenu prljavštinu i pri nižim temperaturama.
Jedna od najvećih prednosti takvog pranja jeste manja potrošnja električne energije. Mašina znatan dio energije troši upravo na zagrijavanje vode. Kada se izabere niža temperatura, grijač radi kraće i troši manje struje. Razlika nakon jednog pranja možda ne izgleda velika, ali se tokom mjeseci može osjetiti na kućnom budžetu.
Kolika će tačno biti ušteda zavisi od modela mašine, izabranog programa, cijene električne energije i broja pranja sedmično. Ipak, pravilo je jednostavno: što je potrebno manje zagrijavanja vode, to je uobičajeno manja potrošnja energije. Zbog toga programi na 20 ili 30 stepeni mogu biti dobar izbor za odjeću koja je samo nošena, ali nije jako zaprljana.
Niža temperatura može imati i povoljniji uticaj na očuvanje tkanine. Česta izloženost toplijoj vodi postepeno slabi pojedina vlakna, posebno kada je riječ o osjetljivoj, rastezljivoj ili sintetičkoj odjeći. Vremenom komadi mogu izgubiti prvobitni oblik, postati grublji ili izgledati istrošeno mnogo ranije nego što bi trebalo.
To se posebno primjećuje na tamnoj i šarenoj odjeći. Crne majice nakon velikog broja pranja mogu postati sivkaste, dok jarke boje polako gube intenzitet. Pranje na 30 stepeni obično je nježnije prema bojama, pa odjeća duže zadržava svjež izgled. Naravno, važno je i razdvojiti svijetlo, tamno i šareno rublje.
Niža temperatura pomaže da odjeća duže sačuva boju, oblik i mekoću. Na taj način komadi se ne moraju tako brzo mijenjati novima, što donosi dodatnu uštedu. Istovremeno se smanjuje količina tekstilnog otpada, koji predstavlja ozbiljan problem jer se ogromne količine stare odjeće svake godine odbacuju.
Neki ljudi izbjegavaju hladnije programe jer vjeruju da oni ne mogu dobro oprati veš. Takvo uvjerenje djelimično potiče iz vremena kada mašine i sredstva za pranje nisu bili dovoljno razvijeni. Današnji deterdženti često sadrže sastojke i enzime koji djeluju pri nižim temperaturama i pomažu u razgradnji masnoće, ostataka hrane i drugih čestih mrlja.
Ipak, deterdžent treba birati pažljivo i koristiti u odgovarajućoj količini. Premalo sredstva može ostaviti veš nedovoljno opranim, dok prevelika količina ne znači nužno bolji rezultat. Višak se može zadržati u tkanini ili unutrašnjosti mašine, stvarajući naslage i neprijatan miris. Zato je najbolje pratiti uputstvo proizvođača deterdženta i uzeti u obzir tvrdoću vode.
