U današnjem članku vam pišemo na temu visine penzija nakon 15 i 40 godina radnog staža u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Najjednostavnije rečeno, broj godina provedenih na poslu jeste veoma važan, ali konačan iznos penzije zavisi i od uplata doprinosa, visine plata, mjesta osiguranja i pravila koja važe u svakom penzijskom sistemu.
Penzija se često posmatra kao vrijeme u kojem bi čovjek, nakon decenija rada, konačno trebalo da živi mirnije. Ipak, za mnoge radnike približavanje penzionisanju ne donosi samo olakšanje. Ono otvara i neprijatna pitanja: koliko će novca primati, hoće li moći platiti račune i lijekove te da li će im poslije osnovnih troškova ostati dovoljno za dostojanstven život.
Podaci navedeni u izvornom materijalu odnose se na stanje zaključno sa novembrom 2024. godine, zbog čega ih treba posmatrati u tom vremenskom okviru. Penzije se mogu usklađivati, a propisi i način obračuna mijenjati. Za preciznu ličnu procjenu uvijek je potrebno obratiti se nadležnom penzijskom fondu, jer dvije osobe sa jednakim stažom ne moraju primati isti iznos.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema navedenim podacima, najniža penzija za osobu koja je ispunila uslove sa 15 godina staža iznosila je 573,53 KM. Isti minimalni iznos mogao se odnositi i na nekoga ko je radio znatno duže, ali obračunata penzija nije prelazila propisani minimum niti su bili ispunjeni uslovi za zagarantovanu penziju.
Upravo taj dio sistema kod građana često izaziva zbunjenost. Osoba koja je radila 15 godina i neko ko je proveo 25 ili 30 godina na poslu u određenim okolnostima mogu završiti sa istom najnižom penzijom. Razlika u godinama staža postoji, ali je stvarni obračun povezan i sa visinom prijavljenih plata i uplaćenih doprinosa tokom radnog vijeka.
Za osiguranike sa punih 40 godina staža u FBiH u tekstu se navodi zagarantovana penzija od 684,48 KM. To je bio zakonom određen zaštićeni iznos za one koji ispunjavaju odgovarajuće uslove. Međutim, 40 godina rada ne znači automatski da će svaka osoba primati samo taj iznos. Stvarna penzija računa se prema podacima iz njenog radnog vijeka.
U izvornom materijalu spominje se i prosječna penzija od približno 1.058 KM za korisnike sa 40 godina staža. Takav prosjek ne predstavlja zagarantovani iznos koji dobija svaki budući penzioner. Neki mogu primati manje, a neki više, zavisno od zarada i doprinosa evidentiranih tokom godina rada.
Teorijski obračun predstavljen kroz bodove i vrijednost opšteg boda pokazivao je iznos od oko 829,60 KM. Ovaj primjer dobro pokazuje zašto nije dovoljno gledati samo broj godina provedenih na poslu. Penzijski obračun uključuje više elemenata, pa se konačna cifra može razlikovati od jednostavne procjene koju čovjek napravi množenjem staža i zamišljenog iznosa.
U Republici Srpskoj najniže penzije bile su podijeljene prema dužini penzijskog staža. Prema brojkama iz teksta, korisnik sa stažom do 15 godina primao je najmanje 300,61 KM, dok je najniža penzija za 40 i više godina staža iznosila 601,35 KM. Takva podjela jasnije pokazuje postepeni rast minimalnog iznosa sa povećanjem staža.
Iako je razlika između 15 i 40 godina rada vidljiva, navedene cifre otvaraju drugo pitanje: koliko je tim iznosima moguće pokriti stvarne životne potrebe? Hrana, električna energija, grijanje, lijekovi i kućne obaveze ne postaju jeftiniji kada osoba ode u penziju. Naprotiv, zdravstveni troškovi tada mogu postati veći i zauzeti značajan dio mjesečnih primanja.
