U današnjem članku vam pišemo na temu pomjeranja kazaljki i datuma prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena u narednim godinama. Riječ je o promjeni koja se događa dva puta godišnje, a prema trenutno važećem sistemu građani će i dalje u proljeće pomjerati sat unaprijed, dok će ga tokom jeseni vraćati unazad.
Iako se već dugo govori o mogućnosti ukidanja ove prakse, konačna odluka još nije donesena. To znači da će evropske zemlje, ukoliko u međuvremenu ne bude usvojen drugačiji dogovor, nastaviti primjenjivati postojeća pravila. Promjena vremena obavlja se posljednje nedjelje u martu i posljednje nedjelje u oktobru, što mnogim ljudima olakšava da unaprijed zapamte približan termin.
Prema objavljenom rasporedu, naredne promjene utvrđene su sve do 2031. godine. Takav višegodišnji kalendar nije važan samo građanima koji žele znati kada treba podesiti sat. On je potreban i institucijama, prevoznicima, aerodromima, željeznicama, kompanijama i digitalnim sistemima čiji rad zavisi od tačnog vremena. Pomjeranje jednog sata može djelovati kao mala promjena, ali utiče na veliki broj svakodnevnih aktivnosti.
Prelazak na ljetno računanje vremena 2027. godine predviđen je za 28. mart. Naredne godine kazaljke bi trebalo pomjeriti 26. marta, dok je za 2029. godinu određen 25. mart. U 2030. godini promjena pada 31. marta, a 2031. godine 30. marta. Tih dana sat se pomjera za jedan čas unaprijed, pa noć praktično traje kraće.
Povratak na standardno, odnosno zimsko računanje vremena, također je određen unaprijed. U 2027. godini sat bi trebalo vratiti 31. oktobra, a 2028. godine 29. oktobra. Za 2029. predviđen je 28. oktobar, za 2030. godinu 27. oktobar, dok je u 2031. povratak na zimsko vrijeme planiran za 26. oktobar. U jesen se kazaljke vraćaju jedan sat unazad, pa ljudi tokom te noći dobijaju dodatni sat.
Kada počne ljetno računanje vremena, jutarnja svjetlost dolazi nešto kasnije, ali zato dan u poslijepodnevnim i večernjim satima djeluje duži. Ovakav raspored mnogima odgovara jer nakon posla ili drugih obaveza mogu provesti više vremena napolju. S druge strane, u jesen se vraća standardno vrijeme, jutra postaju svjetlija, ali mrak počinje padati ranije.
Većina savremenih uređaja danas samostalno obavi ovu promjenu. Mobilni telefoni, računari, tableti i pametni satovi obično automatski prilagode prikaz vremena, pod uslovom da su uključene odgovarajuće postavke i izabrana tačna vremenska zona. Ipak, zidne satove, ručne časovnike, starije kućanske uređaje i pojedine automobile najčešće je potrebno podesiti ručno.
Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na alarme, termine putovanja i unaprijed zakazane obaveze. Iako se kazaljke pomjeraju tokom noći, zabuna se ponekad primijeti tek ujutro, kada osoba shvati da je zakasnila ili stigla prerano. Najjednostavnije je provjeriti sve uređaje večer prije promjene, naročito ako se narednog jutra putuje ili ide na posao.
Srbija nije članica Evropske unije, pa odluke evropskih institucija za nju ne predstavljaju automatsku pravnu obavezu. Ipak, termini pomjeranja sata uglavnom se usklađuju sa zemljama Evropske unije. To je važno zbog međunarodnog drumskog, željezničkog i avionskog saobraćaja, poslovne saradnje, trgovine i komunikacije sa susjednim državama. Konačnu odluku o primjeni rasporeda donose nadležne domaće institucije.
Slično usklađivanje značajno je i za druge zemlje regiona. Kada bi susjedne države birale različite datume ili trajno zadržale različita vremena, svakodnevni život postao bi mnogo složeniji. Redovi vožnje, poslovni sastanci i prekogranični poslovi morali bi se stalno prilagođavati vremenskim razlikama koje danas ne postoje ili se mijenjaju samo u određenim dijelovima godine.
Pitanje ukidanja pomjeranja sata godinama izaziva rasprave. Evropska komisija ranije je predložila da se postojeća praksa preispita, dok je Evropski parlament podržao ideju njenog napuštanja. Ipak, države nisu postigle konačan dogovor o najvažnijem pitanju: da li bi trebalo trajno zadržati ljetno ili standardno vrijeme.
Neke zemlje više bi voljele duže svijetle večeri, dok druge smatraju da je prirodnije zadržati standardno vrijeme. Kada bi svaka država samostalno izabrala ono što joj više odgovara, mogla bi nastati prava vremenska zbrka. Susjedne zemlje koje se sada nalaze u istoj vremenskoj zoni mogle bi odjednom imati različito vrijeme, što bi stvaralo probleme putnicima, prevoznicima i kompanijama.
Pomjeranje sata ne doživljavaju svi na isti način. Neki ljudi promjenu gotovo i ne primijete, dok drugima treba nekoliko dana da se naviknu. Mogu se pojaviti pospanost, umor, slabija koncentracija ili poteškoće sa uspavljivanjem. Posebno osjetljive mogu biti osobe koje već imaju nepravilan san, mala djeca, stariji ljudi i oni koji rade u smjenama.
Organizmu se može pomoći postepenim prilagođavanjem. Nekoliko dana prije promjene osoba može odlaziti na spavanje malo ranije ili kasnije, zavisno od toga u kojem se smjeru sat pomjera. Redovni obroci, boravak na dnevnoj svjetlosti i izbjegavanje kasnog korištenja telefona također mogu olakšati privikavanje.
